Hrvatski sindikat telekomunikacija (HST) pozvao je danas Upravu Hrvatskog telekoma (HT) da povuče odluku o otpuštanju 156 radnika do 1. listopada te da sa socijalnim partnerima postigne sporazum kako bi se otpuštanje svelo na najmanju moguću mjeru.
Predsjednik HST-a Juko Cikojević upozorio je na konferenciji za novinare da nova otpuštanja u HT-u nisu samo problem radnika koji će završiti na burzi rada, nego i društva u cjelini koje će izgubiti na porezima i doprinosima.
Na njihova radna mjesta, koja nisu nestala, zapošljavaju se jeftiniji studenti i agencijski radnici, pa dolazi do velike fluktuacije radnika i neminovnog pada kvalitete usluge, što pak uzrokuje nezadovoljstvo korisnika i otkazivanje usluga, tvrdi Cikojević.
“Neprihvatljiv nam je postupak Uprave HT-a, da se radnici ‘ispljunu kao višak’ prije no što se pokuša naći rješenje koje bi produžilo zaposlenost i omogućilo radnicima koji više nemaju perspektivu na tržištu rada da steknu uvjete za mirovinu”, rekao je Cikojević.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever upozorio je kako prema novom Zakonu o radu (ZOR) poslodavac više nema obvezu raditi program zbrinjavanja viška radnika, osigurati prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, a skraćeni su i rokovi za otkaz ugovora o radu.
Neprihvatljivo je da se Deutsche telekom u Hrvatskoj ponaša onako kako ne može u matičnoj zemlji bez obzira na snagu te korporacije, naglasio je Sever.
Postoji opasnost da se taj trend nastavi, jer ako to radi HT, vjerojatno će i drugi, pa slijedi punjenje burze rada novim nezaposlenima, kaže Sever.
Predsjednik Radničkog vijeća HT-a Goranin Gradaščević ustvrdio je da su odredbe novog ZOR-a prvi osjetili radnici HT-a jer nema jasnih kriterija po kojem dobivaju otkaze.
Radničko vijeće zatražilo je postizanje sporazuma s jasnim “pravilima igre”, kao i obrazloženje zašto su radnici HT-a višak kada je zaposleno više od 1000 studenata i agencijskih radnika, a nadmašena je i kvota od 70.000 prekovremenih sati. Najavio je da će Radničko vijeće zatražiti i sudsku zaštitu otpuštenih radnika.
Na konferenciji su svoja iskustva iznijele i dvije zaposlenice koje su dobile otkaz, iako za poslovima na kojima su radile i dalj
