Nekada se ulična rasvjeta sastojala od plinskih svjetiljki koje su zahtijevale ručno paljenje. Nekoliko stotina godina poslije sve je postalo električno, a sada sve veći broj zemalja prelazi na LED rješenja za kućno, ali i ulično osvjetljenje.
S jedne strane, ovo je štedljivija i dugovječnija inačica. Međutim, nije sve baš toliko jednostavno i postoje ozbiljni negativni utjecaji koji zabrinjavaju znanstvenike.
Prvo pitanje koje se postavilo kada su se pojavile prve LED žarulje za kućnu upotrebu bilo je jesu li one stvarno toliko štedljivije i dugovječnije od klasičnih žarulja. Mnogi su bili skeptični jer je cijena bila drastično viša u usporedbi s tradicionalnim rješenjima. Međutim, malo-pomalo sve više ljudi okretalo se LED rješenjima, pa sada malo tko nema barem jednu LED žarulju u svom domaćinstvu.
LED jest daleko štedljivije rješenje kad ih usporedimo s klasičnim žaruljama, i to za čak 75 posto. Primjera radi, LED žarulja od 11 vati uspijeva proizvesti razinu osvijetljenosti usporediv s 50 vati klasične žarulje. Naravno, ne treba zaboraviti ni CFL žarulje kao također štedljivu alternativu, ali trenutačni je fokus na LED žaruljama, navodi N1.
Što je problem?
Problem s LED osvjetljenjem jest tip svjetlosti koju ove žarulje proizvode, a koja je specifičnog “širokog bijelog” spektra koje je manje prirodno u usporedbi s prijašnjim rješenjima.
Znanstvenici su zabrinuti zbog nepovoljnog učinka koji ovakav način rasvjete može imati na prirodne ekosustave, ali i na ljude koji žive u područjima u kojima se koristi veliki postotak LED kućne i ulične rasvjete.
Negativan utjecaj na zdravlje ljudi
Američko medicinsko udruženje (AMA) 2016. objavilo je rad u kojem tvrdi da LED tehnologija može imati negativni utjecaj na zdravlje ljudi.
LED svjetla emitiraju svjetlost iz kratkovalnog, visokoenergetskog plavog i ljubičastog kraja spektra vidljive svjetlosti.
Ovaj svjetlosni opseg kontrolira naš ciklus spavanja te je ispravna ekspozicija važna za održavanje našeg cirkadijalnog ritma. Zato ne čudi što se mnogi ljudi žale na svrbež, crvenilo u očima i blage glavobolje nakon neprekidnog izlaganja LED svjetlima.
Takozvanu „plavu svjetlost“ LED žarulje emitiraju bez obzira na vrstu i toplinu, ali uvijek je bolje izabrati topliju varijantu gdje je emisija reducirana.
AMA kaže da doživotno izlaganje mrežnice i leće plavom svjetlu LED dioda može povećati rizik od katarakte i degeneracije makule povezane s uzrastom. Studije također otkrivaju da svjetlost koju emitiraju LED diode može izazvati promjene na mrežnici, ako postoji velika izloženost čak i u kratkom razdoblju.
Nacionalna agencija za sigurnost hrane, životne sredine i zdravlja na radu u Francuskoj također tvrdi da plavo svjetlo u LED osvjetljenju koje se sve više koristi u našim domovima može oštetiti mrežnicu oka i poremetiti naš biološki ritam i ritam spavanja. To se odnosi i na LED ekrane.
Novi telefoni i zasloni dolaze sa softverskim filtrima koji reduciraju količinu štetne plave svjetlosti, poput opcije „Night light“ na Windowsu ili „Night Shift“ na iPhoneima, ali i drugim uređajima.
Pokrivenost ulične rasvjete
U svrhu otkrivanja pokrivenosti ovakvom vrstom osvjetljenja, znanstvenici su koristili foto materijal dobiven posredstvom Međunarodne svemirske postaje. Na fotografiji se vidi jasna razlika u boji ulične rasvjete između Belgije, koja koristi natrijske žarulje niskog tlaka (narančasta nijansa), zatim Nizozemske, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva koje koriste natrijske žarulje visokog tlaka (žućkasta nijansa) i Njemačke, koja koristi fluorescentne žarulje (plavičasta nijansa).
Prema tim fotografijama, prihvaćanje LED ulične rasvjete događa se drugačijim tempom u različitim zemljama, a samim se time istražuje i potencijalni negativni udar na prirodne ekosustave u tim područjima, posebice na kukce i šišmiše. Te promjene u spektru boja i neprirodnom noćnom osvjetljenju mogu dovesti do niza negativnih bioloških utjecaja koji se još uvijek istražuju, pa tako sami rezultati nisu konkluzivni.
Međutim, neki od trenutno prepoznatih su poremećaj biološkog ritma i sna, negativan utjecaj na vid, ometanje astronomskih ispitivanja, supresija melatonina u tijelu, fototaksija, neobično ponašanje šišmiša i drugi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa