Trgovinski deficit i suficit: Znate li iz koje države najviše uvozimo, a u koju najviše izvozimo?

Foto: Fah

Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je nešto više od 90 milijarde kuna, što je 35,6 posto više u odnosu na isto razdoblje 2021. godine, dok je uvoz porastao za 51,8 posto, na 152,5 milijardi kuna, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Hrvatska s Njemačkom ima najveći trgovinski deficit, što znači da daleko više uvozimo iz Njemačke, nego što izvozimo, a suprotna je situacija s BiH s kojom Hrvatska bilježi najveći trgovinski suficit.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Po podacima DZS-a za razdoblje od siječnja do lipnja, u zemlje članice EU-a je u prvom polugodištu ove godine izvezeno roba u vrijednosti 64,2 milijarde kuna ili 42,3 posto više nego u istom razdoblju godinu ranije.

Istodobno je vrijednost uvezene robe iz članica EU-a porasla za 44,1 posto, na 112,3 milijarde kuna.

Statistika kod izvoza u zemlje nečlanice EU-a registrira rast za 21,4 posto, na 25,8 milijardi kuna, uz istodoban snažan skok robnog uvoza iz zemalja koje nisu članice EU-a, za 78,5 posto, na 40,2 milijarde kuna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Trgovinski deficit s Njemačkom, suficit s BiH

Što se pak tiče cijele 2021. godine, najveći su nam vanjskotrgovinski partneri iz EU-a bili Njemačka, Italija i Slovenija.

Hrvatska je tako iz Njemačke uvezla robe u vrijednosti 4,2 milijarde eura, a izvezli smo u tu državu robe u vrijednosti nešto većoj od 2,2 milijarde kuna. Uz Njemačku, vanjskotrgovinski deficit Hrvatska ima s Italijom i Slovenijom.

Najveći vanjskotrgovinski partneri izvan EU-a s kojima je Republika Hrvatska u 2021. ostvarila robnu razmjenu jesu Bosna i Hercegovina, SAD te Srbija, objavio je Izvozni portal.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
> Hrvatski izvoz u osam mjeseci porastao 10,2 posto
> Hrvati jedu uvozno: Jesu li bar u nečemu pokrivene domaće potrebe za hranom?

S BiH Hrvatska bilježi najveći izvozni deficit. Tako smo u tu državu izvezli robe u vrijednosti od 1,6 milijardi eura, a uvezli smo robe u vrijednosti nešto manjoj od milijardu eura.

Kada gledamo Europsku uniju na popisu zemalja u koje Hrvatska više izvozi nego što od njih uvozi su Cipar, Litva, Latvija i Estonija.

Ove je podatke objavio Državni zavod za statistiku 27. svibnja 2022.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Opći pregled

Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u 2021. godini iznosila je 144,3 milijarde kuna što je u odnosu na 2020. povećanje za 32 milijarde kuna odnosno 29 posto, dok je uvoz iznosio 214 milijardi kuna i povećan je za 42 milijarde kuna ili 24 posto, pokazuju konačni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Deficit robne razmjene s inozemstvom u 2021. iznosio je oko 70 milijardi kuna te je porastao za oko 16 posto odnosno za oko devet milijardi kuna u odnosu na prethodnu godinu.

Pokrivenost uvoza izvozom u 2021. iznosila je 67,4 posto, dok je u prethodnoj godini iznosila 65 posto.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Robna razmjena prema djelatnostima

S udjelom u ukupnom lanjskom izvozu od oko 81 posto, prerađivačka industrija ostvarila je porast izvoza za oko 21 posto, na 116,3 milijarde kuna i time najviše utjecala na kretanje ukupnog izvoza. Pritom je proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda, kao dio prerađivačke industrije, s udjelom u ukupnom izvozu od oko pet posto ostvarila najveći doprinos porastu izvoza, za oko 61 posto, na 6,98 milijardi kuna.

Znatan utjecaj na rast izvoza imala je proizvodnja električne opreme čiji je izvoz porastao za 30,4 posto, na 10,9 milijardi kuna.

Prerađivačka industrija, s udjelom u ukupnom uvozu od 87 posto i rastom uvoza od oko 19 posto, na 186,4 milijarde kuna, također je najviše pridonijela rastu uvoza u 2021. u odnosu na godinu prije, navode iz DZS-a. Unutar prerađivačke industrije, proizvodnja metala najviše je pridonijela povećanju uvoza, s porastom za oko 54 posto, na 15,1 milijardu kuna.

Povećanju uvoza također je znatno pridonijela proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda, s porastom za 74 posto, na devet milijardi kuna.

U opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija izvoz je porastao za 421 posto, a u rudarstvu i vađenju za oko 134 posto.

Najvažniji trgovinski partneri u robnoj razmjeni

Najvažniji vanjskotrgovinski partneri Hrvatske su države članice EU-a, a u 2021. je robna razmjena s državama članicama EU-a iznosila oko 70 posto ukupnog izvoza te oko 77 posto ukupnog uvoza.

U zemlje članice EU-a lani je izvezeno roba vrijednih 100 milijardi kuna ili 31,3 posto više nego u godini ranije. Istodobno, vrijednost uvezene robe iz članica EU-a porasla je za 20,2 posto, na 163,9 milijardi kuna. Najveći su vanjskotrgovinski partneri iz EU-a u 2021. bili Njemačka, Italija i Slovenija.

Konačni podaci DZS-a pokazuju da je u 2021. robna razmjena s trećim zemljama činila oko 30 posto ukupnog izvoza, koji je porastao za oko 23 posto i oko 23 posto ukupnog uvoza, koji je porastao za oko 39 posto u usporedbi s 2020. godinom. Najveći vanjskotrgovinski partneri izvan EU-a s kojima je Republika Hrvatska u 2021. ostvarila robnu razmjenu jesu Bosna i Hercegovina, SAD te Srbija.

Hrvatski javni dug i proračunski deficit u 2021. ispod europskog prosjeka

Hrvatski javni dug i proračunski deficit u 2021. bio je ispod europskog prosjeka, potvrdio je Eurostat.

Na razini EU-a proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u iznosio je prošle godine 4,6 posto. U 2020. iznosio je 6,7 posto.

Što se tiče eurozone, manjak je prošle godine iznosio 5,1 posto BDP-a, a u 2020. iznosio je 7,0 posto.

Javni dug iskazan udjelom u BDP-u smanjio se u EU u 2021. gotovo za dva postotna boda, na 87,9 posto. U eurozoni bio je prošle godine manji za 1,6 postotnih bodova i iznosio je 95,4 posto.

Hrvatska, Nizozemska, Finska

Sve su zemlje EU-a prošle godine bilježile manjak u proračunu, uz izuzetak Danske i Luksemburga čiji je proračun pokazao višak od 3,6 odnosno 0,8 posto BDP-a.

Najveći je manjak zabilježila Malta, od 7,8 posto BDP-a, te Grčka sa 7,5 posto BDP-a.

Hrvatska je prošlu godinu zaključila s manjkom u konsolidiranom proračunu opće države od 11,34 milijarde kuna, što je odgovaralo 2,6 posto BDP-a. Travanjska procjena pokazivala je manjak od 12,4 milijarde kuna, s udjelom u BDP-u od 2,9 posto.

U 2020. manjak je iznosio 27,79 milijardi kuna, što je odgovaralo 7,3 posto BDP-a, pokazuje izvješće Eurostata, gotovo u skladu s travanjskim procjenama.

Isti je proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u prošle godine bilježila i Nizozemska, dok je Finska zabilježila manjak od 2,7 posto.

Najniži je manjak u 2021. bilježila Švedska, od 0,1 posto.

Više podataka o hrvatskom uvozu i izvozu može se naći na stranicama Državnog zavoda za statistiku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.