Praksa trgovaca, pokazala je nužnost izmjene novog Zakona o zaštiti potrošača s ciljem boljeg tempiranja datuma sniženja jer sadašnji termini sezonskih sniženja ne slijede praksu trgovaca i navike potrošača.
Primjenom Zakona o zaštiti potrošača od 1. siječnja 2015., ovogodišnja ljetna sniženja počinju 10. kolovoza. Hrvatska gospodarska komora je, u komunikaciji s gospodarstvenicima, dobila prijedloge o tome kako je potrebno Zakon uskladiti s praksom na tržištu te su, u skladu s inicijativom HGK, u tijeku izmjene i dopune Zakona o zaštiti potrošača koje se očekuju u rujnu 2015. Izmjene će, uz dodatno uređenu zaštitu potrošača, pojednostaviti i poslovanje trgovaca.
HGK je, provodeći u suradnji s Ministarstvom gospodarstva ciklus edukacija za trgovce diljem Hrvatske o primijeni Zakona o zaštiti potrošača, prikupila informacije o problemima s kojima se susreću trgovci u poslovanju. Neki od problema koje su trgovci istaknuli tiču se obveze isticanje cijena prilikom posebnih oblika prodaje koja se provodi u kratkom roku. Također, pokazala se potreba za izmjenom sada utvrđenih termina sezonskih sniženja (ljetno sniženje od 10. do 25. kolovoza, zimsko od 27. prosinca do 10. siječnja i proljetno od 1. do 15. travnja) budući da različite skupine proizvoda imaju različito razdoblje trajanja sezone. Time će se trgovcima bitno pojednostavniti poslovanje.
Kod sezonskih sniženja, možemo govoriti i o pitanju konkurentnosti domaće trgovine u odnosu na zemlje u okruženju, i to u smislu utvrđenih rokova sezonskih sniženja.
Praksa sezonskih sniženja u zemljama EU
Slovenija trenutno ima dva utvrđena termina sezonskih sniženja za tekstil i obuću, odnosno ljetno i zimsko sniženje. U Sloveniji zimska sezonska rasprodaja tekstilne robe i obuće ne smije započeti prije prvoga radnog ponedjeljka u siječnju, dok ljetna sezonska rasprodaja ne smije započeti prije drugoga radnog ponedjeljka u srpnju. Trgovci u tom utvrđenom periodu sami određuju kada im počinje sniženje, s tim da ono ne smije trajati dulje od 60 dana.
U Italiji svaka regija određuje svoje termine sniženja.
U Francuskoj je slično; svaka regija utvrđuje termine sniženja, a razlikuju se zimsko i ljetno. Zimsko počinje u siječnju, a ljetno u lipnju tekuće godine.
U Poljskoj postoje dva termina sezonskih sniženja – zimsko i ljetno, a provode se krajem sezone, uz pridržavanje propisanih uvjeta za suzbijanje nepoštene trgovačke prakse.
U Irskoj postoje smjernice koje je donijela Nacionalna agencija za zaštitu potrošača, a koje su svojevrsni vodič za trgovce (u vezi s prodajom robe po sniženoj cijeni). Tu su trgovci također u obvezi poštovanja dobre trgovačke prakse, kada je riječ o određivanju cijena.
Ako pratimo praksu zemalja u okruženju, prava sezonska sniženja započinju dosta prije nego što je to sada slučaj u Hrvatskoj. Kasniji termini sezonskih sniženja mogu utjecati na odlazak hrvatskih potrošača u susjedne zemlje, u kupovinu robe koja je cjenovno povoljnija s obzirom na ranije započeta sezonska sniženja. Nadalje, posljedice za trgovce mogu biti pad njihove konkurentnosti. To se svakako želi izbjeći i potrošače usmjeriti na kupovinu kod naših trgovaca.
Na nacionalnoj se razini namjerava izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača uvesti termine za sezonska sniženja, koji trebaju biti usklađeni s praksom trgovaca i navikama potrošača, osobito u segmentu tekstila i obuće. Tradicionalno su na domaćem tržištu u prijašnjim razdobljima bili podijeljeni u dva termina, i to na ljetno i zimsko sezonsko sniženje.
Prije pravih sezonskih sniženja, trgovci ipak mogu prodavati izvan zadanih termina uz popuste, ali pod određenim promotivnim nazivima, poput „ljetne ponude“, uz vođenje računa o tome da se ne pojavljuje nepošteno trgovanje. To znači da takve promotivne akcije ne mogu trajati duže razdoblje. U ovom trenutku postoje različite mogućnosti prodaje robe po sniženoj cijeni: akcijska prodaja, rasprodaja, sezonsko sniženje ili posebni oblici popusta.
Cilj zakonodavaca nije ograničiti prodaju robe po sniženim cijenama, ali je nužno da se trgovci drže dobre poslovne prakse kako bi se izbjegla nepoštena trgovačka praksa. S razvijenom dobrom hrvatskom trgovačkom praksom, koja ima tendenciju daljnjeg unapređenja, trgovci osluškuju i uvažavaju promjene na tržištu te nastoje uspješno odgovoriti na želje i potrebe potrošača, koji su svakako jedna od neizostavnih karika važnih za dobre poslovne rezultate gospodarstvenika, u konkretnom slučaju – trgovaca.
„Neosporna je činjenica da je dobra zaštita potrošača danas za svako društvo vrlo važna jer predstavlja razinu razvijenosti društva u cjelini. Praksa na tržištu pokazala je da je interes svakog trgovca zadovoljan potrošač. Jedino se zadovoljan potrošač gotovo uvijek vraća i postaje lojalan potrošač. I dalje ćemo se zalagati za to da ovo područje bude uređeno što bolje, na zadovoljstvo kako samih trgovaca tako i potrošača koji su na tržištu u neraskidivoj vezi. Pozitivne rezultate našeg zalaganja očekujemo već najesen ove godine, i to putem izmjena i dopuna Zakona o zaštiti potrošača“, rekao je potpredsjednika HGK za turizam, trgovinu i financije Josip Zahera
Tekst se nastavlja ispod oglasa