U zračnim lukama u šest mjeseci oko 177 tisuća putnika više

Kroz hrvatske zračne luke u prvih šest mjeseci ove godine prošlo je 2,66 milijuna putnika, što je 7,2 posto ili oko 177 tisuća više nego u istom lanjskom razdoblju, podaci su Državnog zavoda za statistiku, koji pokazuju da je samo u mjesecu lipnju putnika bilo 6,1 posto više nego isti lanjski mjesec.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Lipanjski porast broja putnika ove godine u svim zračnim lukama rezultat je dolaska 910 tisuća putnika, i rezultat je rasta redovitog prometa u međunarodnom prometu.

Za povećanje broja putnika ‘zaslužno’ je i 5-postotno povećanje ukupnih operacija zrakoplova u tim lukama (broj slijetanja i polijetanja) kojih je samo u lipnju bilo gotovo 12,2 tisuća. Porast tih ‘operacija’ još je viši za prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine, i to za gotovo 8 posto, s ukupno 42,1 tisućom slijetanja i polijetanja zrakoplova u svim hrvatskim zračnim lukama.

Među osam zračnih luka u Hrvatskoj, pet ih je u lipnju ostvarilo rast broja putnika. Najveći broj putnika ostvarila je splitska zračna luka, njih 267 tisuća, što je za 14,4 posto više nego u istom mjesecu lani.
Sa gotovo 247 tisuća putnika na drugom je mjestu Zračna luka Zagreb, koja time bilježi i porast od 1,7 posto u odnosu na prošli lipanj, dok veći porast broja putnika, od 5,1 posto bilježi Dubrovnik s tek nešto manje putnika nego Zagreb ili s njih 243,6 tisuća.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Daleko najveći porast broja putnika u ovom lipnju, od čak 49,3 posto, ostvaren je na Zračnoj luci Rijeka, kojih je bilo 21,1 tisuću, a slično je i s Zračnom lukom Osijek, koja je s nešto malo više od četiri tisuće putnika ili 18 posto više u odnosu na lipanj prošle godine.

Među tri preostale zračne luke koje su u lipnju imale pad prometa putnika su Zadar, Pula i Brač, pri čemu ih je na zadarsku Zračnu luku stiglo 2,4 posto manje ili 66,6 tisuća, a na pulsku 3,8 posto manje ili njih gotovo 58 tisuća. Bračka zračna luka s blizu 1.500 putnika u minusu je u odnosu na lanjski lipanj za 42 posto.

Podaci Državnog zavoda pokazuju i da listu od top 10 zemalja s najvećim ostvarenim prometom putnika u hrvatskim zračnim lukama u ovogodišnjem lipnju predvodi Njemačka, iz koje je pristiglo 187,3 tisuće putnika ili 4,5 posto više, a s porastom od 11,4 posto ili 161,1 tisućom putnika slijedi Ujedinjeno Kraljevstvo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iz Francuske je bilo 61,8 tisuća putnika ili 3 posto više nego u lanjskom lipnju, dok su Švedska i Norveška na četvrtom i petom mjestu sa 42 tisuće odnosno 40,1 tisućom putnika, što je oko 2 odnosno oko 5 posto manje nego lani.
Iz Austrije je bilo gotovo 35 tisuća putnika ili 1,6 posto više, a iz Španjolske 28,3 tisuće ili čak 30,5 posto više. Veliki porasti broja putnika na hrvatskim zračnim lukama u ovogodišnjem lipnju ostvareni su i iz Italije, od 11,4 posto, iz Nizozemske čak od 52,3 posto kao i iz Švicarske od 31 posto.

Promet tereta na hrvatskim zračnim lukama u ovom lipnju na mjesečnoj razini porastao je za 6,4 posto, na 666 tona. Ipak, na razini šest mjeseci tereta je bilo 4,3 posto manje ili ukupno 3.546 tona.
Glavnina ukupnog lipanjskog prometa tereta na zračnim lukama ili 593 tona odnosila se na Zračnu luku Zagreb, dok je nešto 44 tona bilo u Splitu, 27 tona u Dubrovniku, a po jedna tona tereta na zračnim lukama Pula i Zadar.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.