Udruga Franak napustila je radnu skupinu u Vlade jer ministar financija Boris Lalovac odugovlači s održavanjem sastanaka unutar radne skupine za rješenje problema svih dužnika kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima, ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras kroz medije predlaže modele, a banke ne mogu smisliti model prebacivanja švicarskog franka u euro.
“Udruga Franak napušta pregovore u Ministarstvu financija, prvenstveno zbog neozbiljnosti sudionika radne skupine, te njihovog neshvaćanja veličine problema i posljedica po dužnike koje Udruga zastupa u pregovorima!”, navodi se u priopćenju.
“Problemi s kojima smo se tijekom posljednja dva mjeseca suočavali višestruki su; počevši od Hrvatske narodne banke koja sustavno izbjegava dostaviti zatražene podatke za detaljnu pripremu modela konverzije kredita u kunske kredite; zatim Ministarstva financija koje dopušta razvlačenje dužine trajanja pregovora preko svake mjere, i sasvim očito, ne komunicira s ministrom gosp. Marasom, a koji u javnosti prezentira paralelne modele, koji nisu bili tema razgovora unutar radne skupine u Ministarstvu financija. Problem su naravno i banke, koje uz cijelu mašineriju zaposlenika, tjednima nisu bile u stanju razraditi model konverzije kredita s valutnom klauzulom CHF u kredite s valutnom klauzulom EURO, te predstavnicima Udruge Franak u pregovaračkom timu iznijeti konkretne i precizne podatke prijedloga takve konverzije”, pojašnjavaju.
Ne žele odustati od svojih zahtjeva
Udruga Franak ne odustaje od svojih 5 zahtjeva od 24. siječnja ove godine, te napominju kako su bili spremni saslušati i razmotriti i prijedlog banaka o eventualnoj konverziji CHF kredita u EURO, ako bi takav prijedlog rezultirao povoljnim posljedicama po dužnike, uz mogućnost ostavljanja izbora svakom dužniku da taj isti kredit naknadno konvertira u kune, ali kako takvog prijedloga nije bilo, nije bilo niti dogovora.
Ostavka guvernera HNB-a
Osim toga traže i hitnu i neopozivu ostavku guvernera Hrvatske narodne banke, Borisa Vujčića. “Ostavka guvernera Vujčića traži se zbog propusta HNB-a da zabrani izuzetno rizične CHF kredite. Također, ako HNB kao regulator tržišta bankarskih usluga već nije zabranio spomenute kredite, istodobno nije niti na adekvatan način upozorio građane na opasnosti i posljedice uzimanja takvih kredita. HNB, sa guvernerom na čelu, tolerira kršenje Zakona o potrošačkom kreditiranju od strane banaka, jer banke i nadalje obračunavaju daleko veće kamate, na temelju nepravilno i jednostrano određenih visokih fiksnih marži u svim kreditima. Traži se ostavka, jer HNB tolerira i kršenje Zakona o zaštiti potrošača. Tolerira i nepoštivanje kolektivne pravomoćne presude, kojom je utvrđeno nesavjesno i nepošteno poslovanje 8 tuženih banaka, i kojom je utvrđena povreda kolektivnih prava potrošača. I konačno, traži se ostavka, jer HNB zastupa isključivo prava banaka te ih štiti, dok se istodobno dopušta gaženje i nepoštivanje prava potrošača”, navode u priopćenju.
Rješavanje problema dužnika
Pozvali su i sve državne institucije Republike Hrvatske da se uključe u konačno rješavanje problema svih obespravljenih i oštećenih dužnika. “Posebice pozivamo DORH da istraži postojanje osnovane sumnje na kazneno djelo Zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, u odnosu na HNB, obzirom na to da HNB na čelu sa guvernerom predstavlja instituciju koja je regulacijom poslovanja banaka trebala štititi interese dužnika i svih građana ove države (umjesto banaka i njihovih interesa), a to su svjesno propustili učiniti.”, poručuju.
Poziv na prosvjed
Na kraju zaključuju kako će 25. travnja 2015. godine, u Zagrebu, organizirati masovni prosvjed: “Ne čuju nas, jer nas zapravo niti ne slušaju! Ne slušaju, jer to ne žele! Nemaju niti potrebe za tim, jer ih ni jedna institucija na to ne prisiljava. Kao da nismo dio ove iste države. Istodobno, dok svi mi kroz raznorazna davanja doprinosimo našoj državi, s druge pak strane, banke u stranom vlasništvu čine joj izravnu štetu, izvlačenjem milijardi kuna iz banaka kćeri u Hrvatskoj u strane banke majke u inozemstvu, bez ijedne kune poreza, čime se čini izravna šteta i našem društvu u cjelini. Ako smo nakon tolikih godina sustavne pljačke te iste Lijepe naše od strane pojedinaca na vlasti, saniranja bezbrojnih poduzeća i dakako, propalih banaka, imali hrabrosti ostati u toj istoj državi, zasnovati obitelji, živjeti i raditi te stvarati za sebe, svoje obitelji i tu državu, onda imamo puno pravo očekivati i zahtijevati da se ta ista država i njene institucije uključe i pomognu u rješavanju problema svih njenih oštećenih i obespravljenih građana!”
Tekst se nastavlja ispod oglasa
