Nezadovoljni novim zakonom o poljoprivrednom zemljištu, a posebice njegovom izrazito nepromišljenom provedbom, iz Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske (OPG-a) “Život” javili su se priopćenjem, s kojim žele ukazati na trenutačnu situaciju u hrvatskom stočarstvu.
Nerazumijevanje državne administracije ili paravan za igre bez granica?
Dužnost je Udruge OPG Hrvatske “Život” da informira hrvatsku javnost o iznimno teškoj situaciji na selu. Ministarstvo je odbilo praktički sve prijedloge dorada zakonskog prijedloga, koje mu je Udruga uputila u okviru javne rasprave. Zanemarivanje praktičnih prijedloga s terena i nastavak politike favoriziranja velikih interesenata udaljava nas od općih načela zajedničke poljoprivredne politike EU i dovodi poljoprivredu u slijepu ulicu.
Veliki netouvoz hrane pretvorio se u najteži strukturni uteg u gospodarskim odnosima s inozemstvom.
Način na koji je zamišljen i provodi se “Program stočara” ne upućuje na svijest o njegovim dalekosežnim posljedicama. Stočarstvo se dovodi u poziciju gole borbe za opstanak.
Stvarno značenje i provedba “programa stočara”
Što se događa u stvarnosti? Tijekom posljednje tri i pol godine na hrvatskim su se stočarima-uzgajivačima
tako izredala tri modela dodjele zakupa državnog zemljišta, a oni se međusobno ne razlikuju samo po načinu odlučivanja već i po sve manjoj transparentnosti postupaka koji se pri tome primjenjuju.
Unatoč svom radnom imenu i karakterizaciji kao interventna mjera, Program ne predstavlja dakle
ambiciozan pokušaj pomaka u rješenju krize u stočarstvu već ima prozaičnu zadaću da upisom u bazu
podataka Arkod poveća pritok općih EU-potpora.
Sasvim konkretno – Nelogičnosti u provedbi iz “Života”
Analizom aktualne provedbe direktne dodjele državnog poljoprivrednog zemljišta stočarima-uzgajivačima, a temeljem ankete članova Udruge OPGH Život uočili smo sljedeće:
Parcele poljoprivrednog zemljišta dodijeljene stočarima su:
o raštrkane (ponegdje i u radijusu od 30-40 km)
o nalaze se u većem broju katastarskih općina (3-5-7….k.o.)
o u znatnom broju slučajeva su zarasle u grmlje, draču, šumu, vinograd…
o neke su dio ribnjaka ili nogometna igrališta
o nepristupačan prilaz i neprikladne za obradu
o često su veličine tek nekoliko stotina m2
o ima ih i u miniranom području
Jedna površina čestice se računa duplo (kao oranica i livada u isto vrijeme); Pojedine površine poljoprivrednog zemljišta već netko obrađuje pa će se pojaviti, ili su se već pojavili, problemi s dosadašnjim korisnicima zemljišta; Pojedine dodijeljene čestice stočarima se preklapaju sa zemljištem koje se već koristi (prelaze preko zemljišta koje netko drugi koristi); Čestice predložene za dodjelu u najvećem broju slučajeva ne čine tehnološku cjelinu, a intencija Zakona o poljoprivrednom zemljištu bila je upravo da pomogne u ostvarenju takve cjeline.
Zemljište u ne malom broju slučajeva obrađuju i imaju na korištenje korisnici koji nisu isključivo OPG, već im je poljoprivreda dodatna djelatnost; Znatan dio zemljišta koji je mogao biti namijenjen stočarima raspodijeljen je uz potvrde načelnika općina ili po Izjavama uz dva svjedoka; Visina zakupa zemljišta iz navedene aktivnosti direktne podjele stočarima je oko 730 kn, dočim poljoprivredna zemljišta prethodno dodijeljena uglavnom velikim sustavima i s velikim površinama najkvalitetnije zemlje u tehnološkim cjelinama ima cijenu zakupa po ha od 250 – 370 kn; Dodijeljeno poljoprivredno zemljište se mora privesti svrsi u roku od dvije godine; Pravo na dodjelu zemljišta imaju i OPG koja nemaju svoju stoku u objektima već usluţno tove;
U trenutku nastajanja dopisa (15.lipnja 2015. – rok za odluku) stočari iz naših najintenzivnjih i tradicionalnih stočarskih krajeva još uvijek nisu pozvani na razgovor u Agenciju oko dodjele zemljišta na koju bi prema formuli Agencije trebali imati pravo.
Do sada poznate informacije navode na zaključak da će interventni program pridonijeti dodatnoj koncentraciji kapitala i neravnomjernoj isplati potpora u Hrvatskoj, odnosno smanjenju ukupnih potpora obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Važno je istaknuti smanjenje ukupnih potpora, bez obzira na domenu poljoprivrede kojom se bave, o čemu se nije vodilo brige od strane zakonodavca kod donošenja odluka. Imajući u vidu tu činjenicu postaje sve jasnije da se ponavlja još jedan udar na OPG-e i njihovu opstojnost.
Posljedice nije naime teško predvidjeti: Neposredno – manji broj OPG u prostoru, smanjena proizvodnja hrane, smanjena proizvodnja sirovine za domaću prerađivačku industriju i konačno povećana prehrambena ovisnost. Posredno – kapitalno bogaćenje pojedinaca, demografski odljev stanovništva, nepovjerenje i apatija u zajednici. A sve je to protivno ciljevima zajedničke poljoprivredne politike EU.
Opći je stav Udruge:
Ovako provedena direktna podjela zemljišta stočarima nikako ne zadovoljava potrebe za zemljištem, a posebno ne onih OPG-a koji se bave proizvodnjom mlijeka/mesa i uzgojem općenito.
Stočari sa zakupom privatnog poljoprivrednog zemljišta nisu bili u mogućnosti dobiti državno poljoprivredno zemljište i time su uvelike zakinuti. Privatni zakup je znatno viši i postaje sve nesigurniji.
Tko će i kada preuzeti odgovornost za loše i neodgovorne odluke koje narušavaju ravnoteţu hrvatske zajednice, a na čije posljedice iz Udruge redovno upozoravamo?
Zaključak:
Ukoliko se uistinu želi riješiti agonija koja je zahvatila domaće stočarstvo držimo da je potrebna jasna politika prema domaćem i obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, a u okviru te politike i ozbiljna i sveobuhvatna revizija državnog poljoprivrednog zemljišta. Aktivnost dodjele državnog poljoprivrednog zemljišta stočarima je još jedna ispuštena prilika na granici farse.
Antun Laslo, predsjednik
Miroslav Kovač, tajnik
Tekst se nastavlja ispod oglasa