Tema emisije “U mreži prvog” Hrvatskog radija bila je moguća konverzija kredita u švicarskim francima u kune. Bankarima nije prihvatljiv prijedlog da država obveznicama pokrije devizne rezerve banaka koje bi se potrošile konverzijoma kredita. Gosti emisije bili su Niko Delić iz Udruge Franak, Zoran Bohaček iz Udruge banaka i ekonomski analitičar Damir Novotny.
Delić: Banke su svjesno prešućivale rizik
“Nepobitna činjenica je da su banke pri odobravanju kredita u švicarcima svjesno prešućivale rizik – povećanje tečaja i pad cijena nekretnina. Banke su svjesno klijentima podavale toksični proizvod”, poručuje Niko Delić.
Bohaček: Nema žurbe oko konverzije kredita
Predsjednik HUB-a Zoran Bohaček tvrdi da banke rade izračune za konverziju kredita iz švicarskog franka u eure: “Nema žurbe jer je Vlada ionako zamrznula tečaj franka na 12 mjeseci. Rješenje treba dobro osmisliti jer se radi i o pitanju javnog duga. Naime, kada država sudjeluje u ovako nečemu, onda to automatski povećava javni dug”.
Delić: Ne moramo potrošiti sve devizne rezerve
“Nema nikakve potrebe da se zbog otklanjanja valutnog rizika odmah kupuju devize. To se može rješiti tako da banke kupe kunske državne obveznice s valutnom klauzulom, a da ne bi došlo do povećanja javnog duga, država može odmah taj novac staviti kao kunski depozit natrag u banke. U tom slučaju ne moramo potrošiti sve devizne rezerve, kako sada navodi HNB”, kaže Delić.
Novotny: Nitko se ne smije poigravati deviznim rezervama države
U raspravi je Novotny poručio kako su teze Udruge Franak “često nepromišljene i naivne” jer se problem s kreditima u “švicarcima” ne može rješavati deviznim rezervama već isključivo tržišnim mehanizmima. “Nitko se ne smije poigravati deviznim rezervama države. Ne postoji raspoloživi kvantum državnim obveznica, a uostalom radilo bi se o javnom dugu. Državne obveznice su državni dug”, zaključio je.
Podsjetimo, udruga Franak odlučila je napustiti radnu skupinu za pronalaženje rješenja. Traže hitnu ostavku guvernera HNB-a Borisa Vujčića. Ne odustaju od svojih zahtjeva i za 25. travnja najavljuju masovne prosvjede.