Vidaković: Do kraja godine Konzum na pozitivnoj nuli

Foto: snimka zaslona, hrt

U srijedu na račun Agrokora sjelo 300 milijuna eura od ukupno 480. Koje su banke omogućile novi kredit? Kome će biti isplaćen taj iznos? Kada će mala obiteljska gospodarstva dobiti novac za isporučenu robu? Tko će otkupiti žito čija je žetva u Slavoniji upravo počela? Uvozi li Agrokor sve veće količine hrane? Analizirali su sinoć u emisiji Otvoreno na HRT-u gosti prokuristica Kraša Marica Vidaković, Nenad Matić iz Zelene lista, savjetnik za poljoprivredu u Agrokoru Vlado Čondić Galinčić, predsjednik Uprave Podravke Marin Pucar i bivši predsjednik Uprave Konzuma Drago Munjiza.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Do kraja godine Konzum na pozitivnoj nuli! – rekla je večeras prokuristica Kraša Marica Vidaković. Danas smo dobili izvješće za prvih 5 mjeseci. Moram reći da je bilo dosta ugodno slušati povjerenika Ramljaka u kojima je redom proizvodne kompanije nabrajao da im je pozitivna operativna marža i da im je zapravo i pozitivan rast EBID-a. Ono što je u svakom slučaju dobro je da nije bilo bitnog pada prihoda od ključnih članica od proizvodnog segmenta znači i Jamnica i Ledo i Belje i sve ostale kompanije. Konzum je doduše ostvario gubitak u prvih 5 mjeseci no Vidaković ističe da je to manje nego li je bilo prošle godine za isto razdoblje. Što se tiče kredita koji je večeras sjeo na račun Agrokora Vidaković poručuje da će taj novac prvenstveno ići Agrokorovim kompanijama kako bi one mogle dići svoj operativni biznis i tako kasnije vratiti dugove dobavljačima. No od ukupnog iznosa naći će se i za povrat dobavljačima. Utvrdit će se kriterij za to vraćanja. Tehnika je dosta komplicirana, no neće biti problem da i do polovice kolovoza svi će dobiti novac koji je dogovoren sa Vjerovničkim vijećem.

Bivši predsjednik Uprave Konzuma Drago Munjiza po pitanju kreditiranja Agorkora rekao je da tu ne vidi nikakve geopolitičke igre. Agrokor je sada dobra prilika. Ako se GP Morgan ili Goldman Sachs uključe, ako su se hrvatske banke uključile zašto se ne bi i ruske, pitao je Munjiza. Agrokor i druge domaće kompanije ne bi trebale birati podrijetlo novca. Agrokor mora gledati na budućnost i zaradu i kroz 10 godina isplatiti kredite. Munjiza je rekao da je najteži dio iza nas, ali da sada Agrokor kreće u tešku fazu restrukturiranja u kojoj mora vratiti reproduktivnost. Najbitnije je kaže, što kamate na nove kredite više nisu 9 posto već ispod 5 posto što u konačnosti povećava profitabilnost Agrokora u odnosu na konkurente koji novac dobivaju po kamatnoj stopi do 1 do 2 posto. Što se tiče najavljenih otkaza i zatvaranja poslovnica Munjiza je rekao da on osobno ne bi ukinuo niti jedno prodajno mjesto, eventualno nekoliko njih koja su neprofitabilna. Ne vjerujem da će Konzum imati puno veća otpuštanja od 100 ljudi što je na 10 tisuća radnika nikakav postotak.

Nenad Matić iz Zelene lista kazao je da je danas bio u Konzumu i da ga je zaprepastilo kad je vidio koje je voće na akciji. Slikao je cijene i deklaracije i ustvrdio da su na akciji proizvodi koje je Konzum uvezao. Mene začuđuje njihov podatak da je 99 posto voća i povrća domaće, a samo 1 posto strano kad su danas u Konzumu na akciji jabuke iz Poljske. Breskve se prodaju po 13 kuna, ali ne iz doline Neretve gdje im je cijena 4 kune već iz Italije. Ja ne znam trgovinu ali to je 2 puta ili 2 i pol puta do 3 puta više nego što se plaća dobavljačima. Metković nije toliko daleko od Zagreba da bi troškovi bili toliko veliki. Matića to smeta jer smatra da od kad je Vlada donijela Zakon po kojem je Agrokor stavila pod svoju kontrolu on treba raditi u interesu građana. Sigurno nije interes taj da se na policama preferira uvozno povrće i voće. Marelice su iz Španjolske, Rajčice iz Nizozemske, mini rajčica iz Italije, kukuruz kokičar iz Bosne i Hercegovine kao i grah. Ne razumijem. Za reakciju smo pitali savjetnika za poljoprivredu u Agrokoru. Vlado Čondić Galinčić kazao je da prema statističkim podacima za prošlu godinu i prvih 5 mjeseci 2017. većina voća i povrća domaće proizvodnje. U ovih 5 mjeseci nešto preko 80 posto je bilo domaćih proizvoda u asortimanu Konzuma. Mlijeko preko 95% kad je u pitanju trajno mlijeko, a kad je u pitanju Sviježe mlijeko 100%, osim Bio mlijeka koje ne proizvodimo. Jaja su malo pala, sada su oko 90%. Kad govorimo o jabukama ove zime ih nije bilo jer nisu bile prošle godine proizvedene. Na pitanje od kud ti podaci Čondić Galinčić je kazao da su to podaci koje mu je dostavio Konzum.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Što se Podravke tiče, njima je trenutno najbitnija stabilnost i očuvanje Agrokora. predsjednik Uprave Podravke Marin Pucar rekao je da je prvih 6 mjeseci sa Konzumom prošlo dobru te da očekuje da će se takav proces nastaviti. Sa Konzumom smo imali rast prodaje. Jedan od elemenata za to je što smo postigli široki dogovor što su se oni u nekim kategorijama riješili K-Plus konkurencije i sada smo jedini dobavljači za neke proizvode. Pucar ističe da još posla ima u BiH i Srbiji jer tamo trendovi nisu takvi. Nama je tržište BiH poslije Hrvatske drugo po veličini. Bitno je da se stabilizacija Konzuma u BiH provede na isti ili sličan način kao u Hrvatskoj. Na pitanje zašto Podravka za proizvodnju nekih od svojih najpoznatijih proizvoda kupuje uvozne sirovine poput mrkve, Pucar je odgovorio da trenutno u Hrvatskoj ne postoji sušionica u kojoj bi se domaće povrće moglo sušiti. To nam je ambicija u budućnosti, no ono što Podravka radi je da uvozi sirovinu u nju ugrađuje dodanu vrijednost brendova i to izvozi i donosi domaćoj bilanci. Puno je lošije prodavati gotov uvezen proizvod. Nastojanje je Podravke da u budućnosti sve proizvodi budu od domaćih sastojaka. Vidjet ćemo koje povrtne kulture mogu biti konkurentne da ih otkupljujemo u Hrvatskoj po svjetskoj cijeni.

Cijelu emisiju pogledajte ovdje:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.