Inflacija od 12,8 posto u Hrvatskoj znači siromašenje naroda, sažeo je Neven Vidaković, financijski analitičar, koji je u Novom danu komentirao ekonomsku situaciju u Hrvatskoj.
Vidaković je rekao da je, pogleda li se unazad, u velikoj većini Europe, osim Njemačke, stanje – fenomenalno. Dodaje da, kad se pogleda unaprijed, postoje problemi koje se već treba rješavati.
Kriza državnog duga
“Prvi je inflacija na koju se nije odgovorilo. A sad je definitivno na snazi kriza državnog duga. Neke države će imati manje problema s tim, neke više, ali se mora odgovoriti na to i pripremiti doslovno obrana cijele ekonomije od krize državnog duga”, rekao je analitičar.
Inflacija od 12,8 posto u Hrvatskoj znači siromašenje naroda, objasnio je.
“Po definiciji, inflacija je rast cijena. Inflacija koja je prevelika može destabilizirati način proizvodnje i dovesti i do toga da ima manje proizvodnje i manje zaposlenosti, što se naziva stagflacija. Svi sudionici u ekonomiji to nastoje izbjeći”, rekao je Vidaković.
U Hrvatskoj – tri inflacije
“Ako inflacija nastaje zbog rasta cijena, onda je najbolji način da je najbrže suzbijete da nestane kupovne moći, da osiromašite narod”, rekao je Vidaković. Dodao je da je Europska središnja banka mogla odabrati ili da diže kamatnu stopu i na taj način smanji potrošnju države i “utjera fiskalnu politiku u red” ili da odabere siromašenje naroda. Potonje je, objasnio je, ECB odabrao zato što prvo ne može napraviti zbog politike.
U Hrvatskoj su se, kaže, dogodile tri inflacije, jedna prošle godine, jedna ove godine i jedna će biti iduće godine. “Ako te tri inflacije ukamatite, doći ćete do 25-30 posto, što znači da su Hrvati izgubili 100 milijardi kuna realne vrijednosti u štednji i kupovna moć pada. Isto se događa na razini cijele Europske unije”, rekao je Vidaković.
> Ekonomist Vidaković: Nakon INA-e, mogli bi upropastiti i HEP, rasprodaje se nacionalno bogatstvo strancima
> Ekonomist Vidaković: Priča o bankrotu Rusije je propaganda
> Ekonomist Neven Vidaković: ‘Ulaskom u eurozonu očekuje nas pad standarda’
“Klonovi su prvo rekli da će euro smanjiti kamatne stope i donijeti ekonomski rast. To se nije dogodilo. Onda su rekli da će troškovi financiranja pasti. Ni to se nije dogodilo. Sad se proteže teza koja kaže – da nismo u euru, nama bi rasle kamatne stope. Odlično, ajmo pričati o većim kamatnim stopama, kako nam se servira da su rasle u Mađarskoj, Češkoj i sličnim državama”, rekao je Vidaković.
Postavio je tri pitanja i rekao da se mađarska, češka i slične ekonomije učinkovitije bore protiv inflacije, da nisu imale nekretninski bum i da su im rasle kamatne stope na depozitima u bankama, odnosno da štednja nije uništena kroz inflaciju.
Guvernerove ‘provale’
“I kad se pogleda, ta je teza kibi dabi promašena. Najbolje je bilo, u razini Picassove apstrakcije, kad je guverner provalio – da nismo ušli u euro, imali bismo manju zaposlenost. Ja znam matematičke tehnike da se to testira, pa pozivam HNB da to napravi i da se vidi da to nije istina”, rekao je Vidaković.
“Što onda što bismo imali manju zaposlenost? Pa Hrvatska ionako ima manjak radnika, dakle, ne bismo uvozili radnike. Servirate laž, laž, laž, da biste pokrili nešto što je par puta priznato, a to je da se ide na osiromašenje naroda da bi se smanjila inflacija”, rekao je Vidaković.
Stagflacija
Generator inflacije inicijalno je, kaže, bila enormna potražnja.
“Kad pogledate kako živite, kad se troši najviše novca – na godišnjem. Kad smo bili zatvoreni zbog korone, ljudi su imali jako veliku štednju. Kad se sve otvorilo, bila je velika potražnja, onda je nestalo roba pa je bila priča s dobavnim lancima. Sad je inflacija i zbog rata u Ukrajini u potpunosti je raštimala sustav.
Ekonomija je raštimana i ne može funkcioinirati da ima inflaciju jedan, dva ili tri posto, nego sama počinje generirati inflaciju pet ili šest posto. Dok se ti zupčanici ne preslože, ovakvo stanje može trajati nekoliko godina. To nije nužno loše, problem je pad proizvodnje i pad nezaposlenosti, odnosno stagflacija, a to se može riješiti lomom ekonomije”, rekao je.
Zašto Vlada povećava minimalnu plaću?
Komentirao je i najave da bi minimalna plaća mogla iznositi 4.220 kuna.
“Tu imaju dva elementa, prvi je sama nominalna plaća koja raste s obzirom na ponudu i potražnju. Prati li ona rast inflacije? Odgovor je ne. Imamo neke sektore koji imaju enorman rast plaće, drugi imaju stagnaciju. Vlada nastoji prilagoditi minimalnu plaću za standard života. To treba gledati kao uvođenje novog poreza. Ako je osoba na minimalcu i on ode na 4.000 kuna, bez obzira što se događa s davanjima, činjenica je da ta osoba više ne troši 3.000 nego sad troši 4.000 kuna, što znači da država ima veće prihode od PDV-a.
Tu je bio fenomenalni balans, država je uvela neke olakšice, bonuse za radnike i slično, a na drugoj strani treba novca pa je digla minimalnu plaću da tereti poslodavce da ti građani imaju veće plaće i više troše. Tu ima i ta politička dimezija gdje netko iz Vlade kaže – evo ja sam vam to dao”, rekao je Vidaković.
“Sve što se obećava je politički trik da bi se nešto lajkalo na Twitteru”
Obećanja o gradnji stadiona, osiguravanju djeci obroka u školama i obnovi infrastrukture Vidaković smatra potpuno irelevantnima, zato što “nemamo nikakav političko-ekonomski korektivni mehanizam gdje bi ozbiljna institucija pratila obećanja i izvršenja”.
“Sve što se obećava je politički trik da bi se nešto lajkalo na Twitteru, ali nitko ne provjerava. Koja je ekonomska svrha? Šire strateško razmišljanje nije postojalo, proračun se puni da bi se politički praznio. Tako funkcionira cijela Europska unija”, rekao je Vidaković.
Moderni suverenizam
Spomenuo je i govor premijera Andreja Plenkovića na Harvardu, gdje je rekao da on zagovara moderni suverenizam.
“Kako? Hrvatska nije suverena po pitanju financija, nije suverena po pitanju maloprodaje, nije suverena po pitanju energetike, tako da bih volio čuti što on definira kao suverenizam. Čuli smo i da je zatvaranje rafinerije u Sisku uvjetovano ulaskom u Schengen. To promatramo isključivo iz svoje male perspektive od 3,8 milijuna ljudi, ali to je način na koji cijeli EU funkcionira.
Cijela Europska unija funkcionira na način da imate kastu političara koji međusobno mijenjaju mjesta i trguju nauštrb naroda. To me ne iznenađuje, to je ista stvar i s ovim Nacionalnim planom oporavka i otpornosti. Rečeno je da će donijeti ogromne stope rasta i zaposlenosti, a sad je stavljen po strani. Zar u njemu ne bi bilo logično da netko napravi otpornu ekonomiju putem energije? Pojavila se potpuno nova vrsta predatora, koja vidi enormne financijske prilike iz takvog financiranja”, rekao je Vidaković.
Američki hedge fondovi
“Ovdje govorimo morskim psima i lavovima, radi se o američkim hedge fondovima koji specijaliziraju u trgovini obveznicama. Ono što sam ja upozoravao, ali to nikog ne zanima, Europa je imala tri vala napada hedge fondova koji su rušili cijenu obveznica i dizali kamatnu stopu. Zato je kamatna stopa na njemačku desetogodišnju s negativnih pola posto otišla na dva, talijanska otišla na pet, naša otišla na četiri.
Kako imate Europu, imate i Veliku Britaniju, koja je isto samo manje i hedge fondovi su u zadnja dva tjedna uspjeli slomiti kompletnu britansku ekonomiju jer je došlo do enormne devalvacije funte i do potpunog kolapsa na tržištu obveznica. To je uzrokovalo da centralna banka, koja nije štampala novac, sad opet mora štampati novac da kupi britanske državne obveznice i spasi mirovinski sustav od urušavanja”, rekao je Vidaković.
Ozbiljni napadi
Dodao je da je sada svima postalo jasno da ti hedge fondovi to isto mogu napraviti i u Europi, samo da je pitanje kada. “Vjerojatno će biti još jedan val početkom 11. mjeseca, i onda će opet u prvom mjesecu vjerojatno biti jedan ozbiljan napad.
Čak i da se EU obrani od toga, doći će do rasta kamatnih stopa, devalvacije eura i nastavka inflacije i do velikih problema unutar financiranja države. Sve što će se dogoditi u Europi. Mi se kao mali moramo obraniti, to nitko ne sluša i zato imamo ovu zabavu s pregovaranjem sa sindikatima, to je zabava”, rekao je Vidaković.
“Rebalans proračuna pokazuje da su državne financije destabilizirane”
Posljedica takvog stanja u Hrvatskoj na makro razini veći je trošak države i sad se odjednom, kaže, događa rebalans državnog proračuna koji će za iduću godinu podcijeniti rashode i precijeniti prihode.
“Kad inflacija uznemiri proizvodnju, prihodi proračuna počinju stagnirati. Rebalans pokazuje da su državne financije postale destabilizirane. Druga strana je ova strana u privredi gdje kamatne stope rastu, kreditni rizik raste, kreditiranje postaje otežano i nema investicija ni radnih mjesta i imamo ono što standardno prolazi. Svi proizvođači imaju tu problema i to vidimo u mnogim europskim državama, pitanje je može li pametna država tu amplitudu smanjiti”, rekao je Vidaković.
Upitan što centralna država tu može napraviti, Vidaković je rekao da je “prošli put bilo političko natjecanje klonova tko će dati gluplju izjavu”.
Kako izaći iz krize
“2009. godine smo imali ono – mi smo mali, kriza će nas zaobići, zadnji smo ušli u krizu i zadnji ćemo iz nje izaći i na kraju smo imali šest godina pada BDP-a. U normalnoj ekonomiji to je nezapamćeno. To je presjek intelektualnih kapaciteta hrvatske ekonomske znanosti i političara. Ne postoji nijedan razlog da sljedeća kriza ne bude isto tako dugotrajna i bolna, poznavajući ljude koji nas vode”, rekao je Vidaković.
Dodao je da je mnogim njegovim kolegama njega teško pratiti pa objasnio kako bi država mogla izaći iz krize.
“Imate dva mehanizma ekonomske politike, jedan je ekonomska politika vlade, drugi monetarna politika koju provodi centralna banka. Postoje i mehanizmi kreditne politike. Možete određenom regulativom malo gurnuti banke u određenom smjeru kreditiranja. Postoje mehanizmi gdje se banke gurne da kreditiraju određene segmente ekonomije. Na fiskalnoj strani imate mehanizme poreza i državne potrošnje. To se mora reorganizirati s ekonomskom, a ne političkom svrhom. Mi kupujemo Rafale. Zašto? Politička trgovina da bi premijer imao dobre odnose s Macronom. Gdje je tu ekonomska logika?”, upitao je.
“Što je ekstra profit? Zašto nema dodatak na ekstra gubitak?”
Inflacija je, dodao je, najviše kaznila liječnike i nastavnike, “koji sami po sebi nisu nužno toliko važni koliko su važni po onome što rade”. “I kad imate političku ekonomiju koja je svedena na političku trgovinu radi političkih probitaka, a pritom kažnjavate dva najvažnija, kvintesencijalna zaposlenja, možda ja nisam toliko pametan kako će to dobro završiti pa mi može netko objasniti kako takva politika može dobro završiti”, rekao je Vidaković.
Porez na ekstra profit
Komentirao je i najave uvođenja poreza kompanijama na ekstra profit.
“Porez na ekstra profit je politička kategorija jer što je to ekstra profit? Sad zbog poremećaja u ekonomiji koji država može riješiti, sad kaže da će uzeti višak novca. Gdje je država bila kad je Ina u 2020. godini imala gubitke? Zašto nema dodatak na ekstra gubitak? Što se tiče cijele sljedeće godine, više kamatne stope, veća inflacija i raštimavanje sustava. Hoće li doći do recesije i pada BDP-a, nevažno je. Puno je važnije hoće li se stabilnost cijelog sustava uspjeti održati kad je svim hedge fondovima jasno da mogu destabilizirati državu”, rekao je Vidaković.
Tekst se nastavlja ispod oglasa