(VIDEO) Nova mjera pomoći gospodarstvu – skraćeni radni tjedan

Foto: Snimka zaslona

Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović večeras je u HRT-ovoj Temi dana objasnio mjeru skraćenog radnog tjedna o kojemu će razgovarati sa socijalnim partnerima, a prvi sastanci započinju sutra. Novu mjeru pomoći gospodarstvu zasad pozdravljaju svi socijalni partneri, a Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, nazvao ju je dobrom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Aladrović je naveo da ovaj model za smisao ima očuvanje radnih mjesta, ali i pomoć gospodarstvu, da pomogne poslodavcima da prebrode krizu. Naime, država bi za dio neefikasnog radnog vremena, koji poslodavci ne mogu koristiti kako bi stvarali dodatnu vrijednost, sufinancirala plaće radnika, dok bi za ostatak, kad su radnici efikasni i kad poslovna aktivnost ne trpi, trošak i dalje snosili poslodavci.

– Modaliteti su različiti od zemlje do zemlje i iskustva su različita. Trenutno, u ovoj krizi, na to su se odlučili Njemačka, Austrija, Španjolska i Slovenija. Sve smo te europske modele proučili i definitivno je da ćemo pronaći nekakav model koji bi bio optimalan za hrvatsko gospodarstvo, rekao je Aladrović.

Sever je rekao da sindikati pozdravljaju mjeru, ali se i pitaju zašto još nije primijenjena.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Još smo tijekom gospodarske krize imali zakon koji je vrijedio do 2014., nakon toga je donesen novi zakon koji je vrijedio 2017., onda se pomislilo da više neće biti potrebe za time i od ožujka 2017. taj zakon je ukinut, ali su donesene mjere. Jedna od tih mjera za očuvanje radnih mjesta je bila upravo i skraćivanje radnoga vremena po kojemu, po sada još uvijek važećoj mjeri, država do 40 posto dopušta skraćivanje radnoga vremena i istovremeno financira tu razliku do pune plaće, s tim da to financira dijelom od svojih sredstava, a dijelom sredstvima iz EU-fondova. To su nepovratna sredstva, rekao je Sever.

Sada se otvara prostor “s boka”, kroz sredstva iz europskog programa SURE, dodao je.

– U svakom slučaju, mjera je dobra, trebamo se što prije dogovoriti kako iskombinirati dosadašnju mjeru, uključiti i nova sredstva i punom parom krenuti u primjenu, dodao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ekonomisti procjenjuju da bi ovo državu trebalo koštati oko 400 milijuna kuna mjesečno. Aladrović je rekao da je europski program SURE zamišljen u obliku zajma s određenim jamstvima država članica, vrijedan je oko 100 milijardi eura, a oko 400 milijuna eura je dedicirano za Republiku Hrvatsku.

Sever je ukazao na zlouporabu ranijih Vladinih mjera za očuvanje radnih mjesta te rekao da sad imaju priliku da se, kad budu dogovarali nove mjere, na temelju iskustva dosadašnjih potpora vrlo jasno dogovore kako spriječiti zlouporabe. Također je upozorio da država ne bi trebala popustiti pod pritiscima poslodavaca.

Aladrović je rekao da sada već 15-ak dana imamo trend opadanja broja nezaposlenih te pozitivan skor od 4. 5.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Te brojke su teško usporedive s prošlom godinom zato što imamo izostavljen taj efekt sezonskog zapošljavanja. Međutim, imamo cijelo vrijeme porast zaposlenih. Ako se usporedimo s drugim državama, ne želim biti pretenciozan, ali imamo znatno bolju situaciju od puno razvijenijih i ekonomski moćnijih država, rekao je Aladrović, dodajući da je gubitak svakog radnog mjesta bolan, ali da možemo biti zadovoljni situacijom kad se gleda cijeli sustav.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.