Ministri za naftu članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) zadržali su na sastanku u Beču dosadašnju razinu proizvodnje od 30 milijuna barela dnevno, unatoč prekomjernoj opskrbi. Zatim su cijene nafte potonule još dublje, na najnižu razinu u četiri godine, prenosi HRT.
Cijene nafte na londonskom tržištu potonule su 2,96 dolara, na 74,79 dolara. Nakratko su se spustile i na najnižu razinu od kolovoza 2010., od 74,36 dolara. Pad cijena ubrzan je i na američkom tržištu, za 2,62 dolara, što znači da se barelom trgovalo po 71,07 dolara.
Kartel će se ponovo sastati u lipnju iduće godine. Odluka je uglavnom bila očekivana, budući da je Saudijska Arabija kao vodeći izvoznik već u više navrata signalizirala da nije sklona smanjivati proizvodnju te je nedavno spustila cijene za neke klijente kako bi sačuvala udio u svjetskom tržištu.
Od lipnja su cijene nafte potonule na međunarodnim tržištima više od 30%, ponajprije zbog pojačane proizvodnje nafte iz škriljevca u Sjevernoj Americi koja je rezultirala prekomjernom opskrbom tržišta, i to u uvjetima prigušene potražnje s obzirom na posustajanje gospodarskog rasta u vodećim svjetskim gospodarstvima.
Neki analitičari tvrde da Saudijci žele spustiti cijene ispod minimalne razine koja jamči isplativost proizvodnje nafte iz škriljevca. To bi teoretski gledano prisililo takve proizvođače, posebno u SAD-u da smanje proizvodnju pa bi OPEC vratio dominantnu ulogu na tržištu. Stručnjaci tvrde da se proizvodnja nafte iz škriljevca ne isplati ako je cijena barela niža od 60 dolara.
U međuvremenu OPEC potresaju duboke podjele, budući da niže cijene nafte teško pogađaju siromašnije članice kartela, a i zemlje u Perzijskom zaljevu sve teže financiraju svoju proračunsku potrošnju. Niže cijene teško pogađaju i Rusiju koja nije članica OPEC-a, ali izvoz energenata također čini znatan dio proračunskih prihoda. Ruski su predstavnici prije sastanka OPEC-a lobirali za smanjenje proizvodnje, a i sami su najavili, doduše, simbolično smanjenje u idućoj godini.