Maslac gotovo iz dana u dan poskupljuje dosegnuvši gotovo astronomskih dvadesetak ili čak 26 kuna za 250 grama. Još je lani u prosjeku koštao između 16 i 18 kuna, a tržišni analitičari predviđaju da će do Božića biti još skuplji, te dodaju da je lako moguće da će ga za božićne potrebe biti i premalo.
Francuski pekari situaciju s maslacem nazivaju »velikom krizom«, upozoravajući kako njegova cijena nikad prije nije bila tako visoka, što se mora odraziti i na cijenu kroasana, brioša i slastica, navodi Novi list.
Da je loša situacija s maslacem, ali i svim mliječnim proizvodima na hrvatskom tržištu upozorava predsjednik uprave Megglea Hrvatske.
“Može se očekivati da će porasti cijene svih mliječnih proizvoda. Cijene biljnih masnoća su također u porastu, ali ne tako drastično, kao što je slučaj s masnoćama životinjskog podrijetla”, odgovorio je krajem kolovoza tportalu Marjan Vučak, predsjednik Uprave Megglea Hrvatske, jedne od najvećih mliječnih kompanija u Hrvatskoj i jedine koja je odgovorila hoće li poskupjeti maslac iako su upite poslali i Dukatu, Zdenki te Vindiji.
Opisao je kako je na tržištu već duže vrijeme evidentan poremećaj cijene maslaca zbog manje proizvodnje sirovine, a povećane potražnje. Očekuje da će se trend poskupljenja nastaviti još neko vrijeme, sve dok zemlje s najvećom proizvodnjom maslaca, poput Njemačke, Nizozemske i Irske, ne budu stabilizirale proizvodnju.
“Ovo je vrlo volatilno tržište i ciklusi promjena sveopćih okolnosti se mijenjaju u kratkom vremenu. Očekujemo stabilizaciju za nekoliko mjeseci. Na našim prostorima bit će dosta poteškoća s obzirom na sušu koja vlada; prouzročit će dosta poteškoća u ratarstvu, a samim time i u proizvodnji mlijeka”, naglasio je Vučak.
Europski proizvođači mlijeka upozorili su pak da će se EU suočiti s krizom opskrbe maslaca do kraja godine, zbog toga što potražnja i tržišna neravnoteža guraju cijene ovog proizvoda na povijesni maksimum.
Dok se u Europi prosječna potrošnja po stanovniku godišnje penje na četiri kilograma maslaca, u Hrvatskoj se po stanovniku godišnje pojede upola manje. Posljednje dvije godine, prema podatcima Croatiastočara, uvezli smo 3000 tona maslaca, sami smo proizvodili 1000 tona više od toga, izvozili 500 tona, a ukupna potrošnja dosezala nam je 6500 tona maslaca i dodatnih 1000 tona mliječnih namaza na bazi maslaca.
“Problemi u mliječnom sektoru zapravo su globalni, a u Europi i kod nas kulminirali su 2015. i 2016., dok su 2012. i 2013. bile stabilne godine. Poremećaji nastaju uvođenjem embarga Rusiji u rujnu 2014., koja je bila prva izvozna destinacija mliječne industrije, a u Europi su potom ukinute i mliječne kvote pa je došlo do povećanja proizvodnje mlijeka, a gomilali su se lageri sireva i maslaca“, objasnio je za Tportal tržišnu situaciju Branko Bobetić, direktor Croatiastočara.
“U Hrvatskoj je, nažalost, samodostatnost pala na 55 posto jer se smanjuje fond krava. Svakako bi trebalo postići konsenzus, onako kako to rade i druge zemlje. Govedarstvo bi trebalo doći u fokus hrvatske Vlade kako bi se izradio program njegove revitalizacije i održive proizvodnje jer ostajemo bez teladi, mlijeka. Imamo resurse, a i cijeli svijet sada radi na tome. Govedarstvo je grana koja je najveći multiplikator u poljoprivredi, procjenjuje se pet do šest puta, kroz zaposlenost, stvaranje BDP-a i punjenje proračuna’, poručuje Bobetić.
Zalihe mliječne industrije povećavale su se tijekom 2014. i 2015., a već prošle godine, no posebice ove, dolazi do pada proizvodnje mlijeka u Europi, čime se smanjuje i proizvodnja maslaca.
“Naši proizvođači nisu imali mogućnost da svoje viškove mlijeka, kada je ono na tržištu bilo jeftino, pretvaraju u maslac, tako ga čuvaju i zadrže nekakvu vrijednost. Ne znam koliko točno maslaca proizvodimo, ali vrlo malo. Mlijeko se pretvara u maslac kada je izuzetno jeftino. To se tako radi, ili ide u prah ili u maslac ili u proizvode koji mogu duže stajati, pa kad u nekom trenutku cijena mlijeka poraste, automatski se to odrazi i na ovo. No kod nas se ništa ne bi trebalo dogoditi jer vidimo da raste otkupna cijena mlijeka u Europi, negdje je oko 40 eurocenti, ali u Hrvatskoj to na žalost ide vrlo sporo”, komentira za tportal predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Matija Brlošić.
Nakon što su prošle godine američki znanstvenici, objavili opsežnu studiju koja, ukratko, kaže da maslac nije nezdrav, Amerikanci su povećali potrošnju maslaca na štetu margarina te uvoz iz EU-a povećali za preko 55 posto.
Umjereno konzumiranje od jedne žlice dnevno ne utječe na smrtnost, kardiovaskularne bolesti ili dijabetes, zaključeno je u toj studiji. Maslac je, kažu, zdraviji od šećera ili škroba, odnosno od krumpira ili kruha na koji obično maže, ali je svakako manje zdrav od maslinovog ili repičinog ulja.
100 kilograma košta 612 eura
Maslac je sada 150 posto skuplji nego prije godinu dana i 100 kilograma košta 612 eura a očekuje se da manjak na tržištu EU do kraja godine dosegnuti 60.000 tona, navodi agrobiz.hr.
“Postoji nestašica mlijeka u cijelom svijetu nakon vrlo niskih cijena 2016. Do Božića neće biti moguće zadovoljiti potražnju”, rekao je za agenciju Reuters direktor Arlesa Foods Peder Tuborgh.
Arla foods jedna je od najvećih mliječnih zadruga na svijetu koja okuplja 12.500 poljoprivrednika diljem EU.
Poljoprivrednici su smanjili proizvodnju nakon velikog godišnjeg pada cijena, a ukidanje kvota za mlijeko u EU gurnulo je tržište izvan ravnoteže.
Tuborgh je rekao da je nedostatak mlijeka, kiselog vrhnja i maslaca “značajno” stimulirao cijene.
U rujnu, treći uzastopni mjesec, Arla će povećati cijenu koju poljoprivrednici plaćaju za mlijeko, na 38,3 eura po kilogramu.
Maslac je sada 150% skuplji nego prije godinu dana i 100 kilograma košta 612 eura a očekuje se da manjak na tržištu EU do kraja godine dosegnuti 60.000 tona.
Europska komisija tvrdi da to nije rezultat nedostatka mlijeka, već promjena potrošnje u mljekarskom sektoru.
“Do lipnja je veća proizvodnja u 19 članica i više nego nadoknadila smanjenje proizvodnje u ostalih devet članica, uključujući Francusku i Njemačku”, rekli su za EURACTIV.com izvori u Komisiji.
Komisija očekuje da će 2017. godine ukupna proizvodnja mlijeka u EU biti oko milijun tona više nego u 2016. godini.
“Bolja situacija je rezultat snažne konkurencije oko masne komponente mlijeka”, rekao je taj dužnosnik EU i dodao da je “to uglavnom zbog toga što se masnije mlijeko usmjerava u proizvodnju sira kako bi se zadovoljila snažna potražnja, a sir proizvođačima nudi bolju zaradu od maslaca” .
Manjak maslaca na tržištu posljedica je i manjih isporuka tog proizvoda u uvjetima velikog rasta izvoznog tržišta u SAD, gdje se potrošači sve češće odlučuju za maslac umjesto margarin, smatra glavni tajnik udruge poljoprivrednika i zadruga EU COPA i COGECA Peka Pesonen.
Pesson kaže da poljoprivrednici žele zadovoljiti potražnju za masnim mlijekom, a ne za proizvode čija cijena pada i koja su višak, kao što je obrano mlijeko u prahu.
“Ono što treba biti riješeno je korelacija između cijene maslaca i onoga što dobije proizvođač. Proizvođačke cijene nisu povećane u mjeri u kojoj su cijene maslaca. Lanac prehrane mora bolje funkcionirati“, upozorio je Pesonen iz udruge poljoprivrednika.
Tekst se nastavlja ispod oglasa