17. siječnja 1624. ban Toma Erdödy – slavni hrvatski junak za kojim su plakali vojnici, a opjevao ga A.G. Matoš

Foto: wikipedia.org

Kada je umro veliki hrvatski junak i pobjednik nad Turcima kod Siska, ban Toma Bakač Erdödy 1624. god., na sahrani su bili prisutni mnogi Hrvati, te žumberački Uskoci, koji su u znak žalosti za velikim vojskovođom lomili svoja koplja na zidu zagrebačke katedrale što do tada nije viđeno, ali je ostalo zabilježeno u kronikama.

U velikoj hrvatskoj pobjedi nad Osmanlijama kod Siska 1593. ban Toma Bakač Erdödy bio je na čelu vojske u kojoj je bilo oko 5oo Uskoka iz Žumberka.

Na današnji dan 17. siječnja 1624. umro je slavni borac protiv Turaka Osmanlija – hrvatski ban Toma Erdödy. Unatoč tome što mu prezime zvuči mađarski, Toma je bio zapravo Hrvat, barem koliko je moguće današnje kategorije nacionalnosti prenijeti u 16. stoljeće. Naime, Toma Erdödy pisao je kao ban pisma hrvatskim jezikom (uz službeni latinski). Isto tako, većina posjeda bila mu je na području današnje Hrvatske, a tek manji dio u Ugarskoj te austrijskim i slovenskim zemljama.

U stvari slavnog bana se može svrstati u red najvećih hrvatskih domoljuba ranog novog vijeka!

Toma je bio pripadnik slavne kuće Erdödy, koja je od svih plemićkih obitelji dala najviše banova u hrvatskoj povijesti nakon srednjeg vijeka. Utemeljitelj moći te obitelji bio je kardinal Toma Bakač Erdödy, jedno vrijeme čak i najizgledniji kandidat za rimskog papu. Ban Toma Erdödy kardinalov je rođak po muškoj liniji, no bitno je napomenuti da bana ne treba oslovljavati s prezimenom Bakač, kao što se ponekad čini.

Naime, nakon kardinalove smrti to staro prezime Bakač prestalo se koristiti, a nasljednici su se potpisivali samo s prezimenom Erdödy. Slično su i se Šubići prebacili na prezime Zrinski, izbacivši “Šubić” u potpunosti.

Grof Toma Erdödy imao je ogromne posjede u Hrvatskoj. Bio je vlasnik Samobora, Jastrebarskog, Varaždina, Cesargrada i prostranih zemljišta uz Savu (Želin, Novigrad). Njegova obrana Hrvatske zapravo je bila isto što i obrana vlastitih posjeda, jer su se oni nalazili među prvima na udaru Turaka. Na prvoj liniji bojišnice nalazio se stari posjed obitelji Erdödy – Moslavina.

Bitka kod Siska

Najpoznatija bitka u kojoj je Toma porazio Turke bila je ona kod Siska 1593. godine. Za tu je pobjedu dobio čak i pismo pohvale od tadašnjeg pape Klementa VIII., a proglašen je i vitezom Reda Svetog Otkupitelja. Toma je, osim kod Siska, sudjelovao i u drugim slavnim pobjedama nad Turcima na području Moslavine, Ivanić-Grada i okolice Zagreba

Kada je umro veliki hrvatski junak, ban Toma Bakač Erdödy 1624. god., na sahrani su bili prisutni i žumberački Uskoci, koji su u znak žalosti za velikim vojskovođom lomili svoja koplja na zidu katedrale što do onda nije viđeno, ali je ostalo zabilježeno. U velikoj kršćanskoj pobjedi nad Osmanlijama kod Siska 22.6.1593. ban Toma Bakač Erdödy predvodio je hrvatsku vojsku,a oko 5oo Uskoka iz Žumberka sudjelovalo je u borbi i njih 4o položili su život u zauzeću mosta i stjerivanju neprijatelj u nabujalu rijeku.

A pjesmu u čast slavnom junku napisao je i veliki A.G. Matoš:

 

 Pri svetom kralju

Prozor Stjepanovog Doma
Priča gotski san;
modri tamjan i aroma
Puni sveti stan.

Stanac kamen, hrabri Toma
Erded, Bakač ban,
Heroj sisačkoga sloma
Sja ko onaj dan.

U katedralu, kad su teške noći,
Na Banov grob zna neka žena doći
S teškim križem cijele jedne nacije,

A kip joj veli: Majko, audiant reges:;
Regnum regno non praescribit leges,
I dok je srca, bit će i Kroacie

                                                                                              Antun Gustav Matoš

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.