Hrvatskoj je potrebno obrazovanje u skladu s potrebama tržišta rada, istaknuto je na konferenciji “Obrazovanje i tržište rada”, koja je održana u utorak u organizaciji Zaklade hrvatskog državnog zavjeta, HDZ-ove akademske zajednice Ante Starčević i zaklade Konrad Adenauer Stiftung.
Nema razvoja bez rasta i konkurentnosti radne snage bez kvalitetnog sustava obrazovanja koji odgovara potrebama tržišta rada, naglasio je ravnatelj Zaklade hrvatskog državnog zavjeta Srećko Prusina.
Predsjednik HDZ-ove akademske zajednice Ante Starčević akademik Ivica Kostović rekao je kako skupom žele identificirati probleme u sustavu obrazovanja od “bolonje” koja nije do kraja zaživjela i nema puni uspjeh na tržištu rada, do problema modula i predmeta obuhvaćenih kurikulumom.
Podsjetio je da u Strategiji znanosti, obrazovanja i tehnologije, koju je lani u listopadu usvojio Sabor, nisu definirani rokovi pa je treba dopuniti. Ključnim je označio položaj učitelja koji nije primjereno riješen.
Hrvatska je relativno nespremna ušla u bolonjski proces, u Europi je to uznapredovalo, a kod nas se neki studijski programi vraćaju na stare modele. “Bolonju” treba preispitati i napraviti dubinsku analizu i promijeniti ono što je loše, kazao je Kostović.
Akademik Vladimir Paar s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta rekao je da postoje ozbiljne primjedbe na kurikularnu reformu školstva s obzirom na iskustva u svijetu.
Kurikulum ne može postići rezultate, ako se ne osigura vrlo intenzivan i učinkovit sustav cjeloživotnog osposobljavnja nastavnika za novi tip djelovanja u nastavnom procesu.
Paar drži da posebnu pažnju treba posvetiti temeljnim znanjima, potrebnim za znanstveno-tehnološki razvoj u skladu s potrebama tržišta, što je kod nas zanemareno.
U svjetskoj konkurentnoj ekonomiji ne možemo napredovati ako naši učenici ne dostignu razinu znanja kao naši konkurenti, upozorio je Paar. Stoga Paar inzistira na temeljnim znanjima – matematici, fizici, kemiji i biologiji kao osnovu za znanstveno-tehnološki razvoj i uspješno gospodarstvo.
Često smo isticali kako je osnovno školstvo vjerojatno najkvalitetniji dio obrazovnog sustava, iako i njega treba modernizirati u metodološkom i sadržajnom pogledu. Postoji 20 konkretnih prijedloga što bi u obrazovanju trebalo napraviti, a kurikulum je samo jedan od elemenata, kazao je Paar.
Državni tajnik Ministarstva znanosti i kulture njemačke savezne države Donje Saksonije Josef Lange upozorio je da će mladi i obrazovani ljudi napuštati Hrvatsku ne budu li imali mogućnost zapošljavanja. Dodao je kako su nedavne izmjene Zakona o radu donekle olakšale zapošljavanje, ali mladi ljudi trebaju stjecati vještine i znanja koja traži tržište rada.
Direktor Zaklade Konrad Adenauer za Hrvatsku i Sloveniju Michael A. Lange podsjetio je da je 1999. godine donošenjem “Bolonjske deklaracije” 29 ministara europskih zemalja uspostavilo jedinstveni europski obrazovni prostor, kako bi se studiji mogli lakše međusobno priznavati.
Dodao je kako vrlo niska stopa nezaposlenosti studenata s bachelor i master diplomama pokazuje da je bolonjski sustav u Europi općenito dobro prihvaćen. U Hrvatskoj su potrebne ciljane reforme kako bi se popravilo stanje zbog visoke nezaposlenosti mladih, kazao je Lange.