Grad Zagreb smanjuje novčanu pomoć za opremu novorođenog djeteta. Iznosit će 2.500 kuna za svako dijete. Riječ je o velikom smanjivanju s obzirom na to da se dosad za prvo dijete dobivalo 1.800 kuna, za drugo 3.600 kuna, a za treće i svako sljedeće dijete 54.000 kuna.
> Tomašević ukinuo uspješnu mjeru roditelj odgojitelj: Evo što je ona omogućila obiteljima
> Tomašević ukida mjeru roditelj odgojitelj: Njih 2720 ide na burzu ili mora naći posao
> Obitelji 3+: Potpuno je neprihvatljivo ukidanje mjere roditelj-odgojitelj za aktualne korisnike
> Novi udar Možemo na mlade obitelji: drastično srezali naknadu za novorođenčad
Je li to dobra ili loša demografska mjera? Kakva je situacija u drugim gradovima? Demografi godinama upozoravaju da Hrvatska izumire. Što treba poduzeti?, pitanja su u emisiji HRT-a Otvoreno urednika i voditelja Damira Smrtića. O tome su govorili Ivana Kekin, zastupnica u Skupštini grada Zagreba (Nova ljevica); Mislav Herman, potpredsjednik Skupštine grada Zagreba (HDZ); Ivan Radić, gradonačelnik Osijeka (HDZ); prof. dr. sc. Anđelko Akrap, demograf, Ekonomski fakultet u Zagrebu; Fernando Kirigin, gradonačelnik Opatije (SDP).
Kekin demantira da su smanjili naknade: Nisu efikasne politike kojima se velike obitelji ganjaju da imaju još djece
– Netočno je da smo smanjili naknade – ukupni iznos u proračunu se ne mijenja. Ista svota koja je išla kao pomoć za novorođenu djecu za vrijeme bivše vlasti, ista je kakva će biti i za naše vlasti. Promijenjeno je da se taj iznos drugačije raspoređuje. Zaključili smo da svaka beba u Zagrebu, bila prvo, drugo, treće ili sedmorođena ima pravo na isti materijalni suport, kako bi im se olakšalo prvih par mjeseci, za to ta mjera služi, tako se i zove – to je novčana pomoć za opremu novorođenčeta, rekla je Ivana Kekin, zastupnica u Skupštini grada Zagreba (Nova ljevica).
Objasnila je zašto je prvorođenom djetetu povećan iznos – time će biti obuhvaćen najveći broj korisnika – prvorođene djece ima najviše; najveća izdvajanja za opremu su za prvo dijete i misle da je ovo pravedniji način raspodjele. Riječ je o iznosu od 2.500 kn za prvorođeno dijete.
Naglasila je da otkako je ova mjera uvedena, nije porastao broj novorođene djece u Zagrebu, usmjerena je na jako uski krug korisnika, a nema ni demografsku svrhu.
– To je obiteljska mjera, nije joj svrha demografija, već pomoć kada dobivaju prvo, drugo i svako sljedeće dijete, dodala je.
Što se tiče demografskih mjera, rekla je, cilj je da Zagreb ukupno poveća broj živorođene djece, nevažno je hoće li to biti prvo, drugo, treće ili sedmo dijete. Smatra da nisu efikasne politike kojima se “velike obitelji ganjaju da imaju još djece”. Geografske politike treba mijenjati na način da se mladima omogući da se osamostaljuju – sigurna zapošljavanja, vrtiće u smjenama, boravak u školama.
Herman: Hrvatska je zahvaćena pandemijom bijele kuge
Mislav Herman, potpredsjednik Skupštine grada Zagreba (HDZ) rekao je da je Hrvatska zahvaćena “pandemijom bijele kuge koja nosi odliku smanjivanja rađanja broja djece u obiteljima”.
– Potrebno je stimulirati rođenje svakog djeteta, posebice onoga čega mi imamo sve manje, a to je rađanje trećeg i svakog sljedećeg djeteta u obitelji, dodao je.
Kaže da je došlo do povećanja iznosa za rađanje prvog djeteta, ali za rađanje drugog, trećeg ili četvrtog, ti su iznosi drastično smanjeni. Roditelji nisu zadovoljni ovakvim stavom i ovakvom politikom.
Što se tiče politike platforme Možemo, rekao je da roditelji nisu zadovoljni – krenulo je s mjerama roditelj-odgojitelj, danas s naknadama za novorođenčad, najavljuju se i manja ulaganja za besplatne udžbenike.
Kekin je, što se tiče besplatnih udžbenika, rekla da se tu ništa neće mijenjati.
Radić: Radimo na cijeloj lepezi mjera koje počinju i prije rođenja djeteta
O tome kakva je situacija u Osijeku, gradonačelnik Ivan Radić je rekao da rade na cijeloj lepezi mjera koje počinju i prije rođenja djeteta – sufinanciraju medicinski potpomognutu oplodnju, za što izdvajaju oko 400.000 kn.
– U odnosu na prošlogodišnje razdoblje imamo 102 bebe više rođene, dodao je.
Na području Osijeka rastu plaće, ima više doseljenih, nego iseljenih, što je rezultat mjera koje počinju prije rođenja djeteta. Za svako dijete grad izdvaja 2.000 kn, nakon toga imaju druge mjere koje koriste i u vrtićkoj dobi, osigurani su svi asistenti u vrtićkim skupinama i osnovnim školama, upisano je oko 260 više u vrtiće, stipendiraju oko 110 učenika srednjih škola. Najavio je i novu mjeru – 50 najboljih srednjoškolaca će stipendirati besplatnim vozačkim ispitom. Osvrnuo se na mjeru koja se tiče svih osnovnih škola, a to je produženih boravak u kojem imaju 63 skupine. U županiji provode mjeru besplatnog obroka u osnovnim školama.
Kirigin: Opatija je u vrhu financiranja
U Opatiji se ove godine rodilo nešto manje od 100 djece, no brojke rastu, rekao je Fernando Kirigin, gradonačelnik Opatije (SDP). Opatija je u vrhu financiranja – za prvorođeno dijete dobije se 10.000 kn, 15.000 za drugo, 20.000 kn za treće, a za svako sljedeće po 5.000 kn više.
– Do 2017. Opatija je imala prosječne mjere, tada uvodimo nove mjere. Nismo ulazili u detaljne analize isplativosti, one su dolazile same od sebe. Došli smo u vrh Hrvatske i pokazale su se dobrima, unatoč činjenici da su za mlade obitelji važni posao i stanovanje, dodao je.
Akrap: Mi smo zaista u lošoj demografskoj situaciji
– Mi smo zaista u lošoj demografskoj situaciji, smatra demograf Anđelko Akrap.
Hrvatska nije riješila demografski problem, ima velike probleme, posebice kada izađete iz velikih gradova, mora se oblikovati dugoročna politika. Rad na određeno je, objasnio je, otjerao mnogo ljudi iz Hrvatske, a sada se tek počelo govoriti da je to problem. Praznih stanova, dodao je, ima, ali mladi s prosječnim primanjima ne mogu riješiti stambeno pitanje, nema dovoljan broj mjesta u vrtićima.
– Hrvatska treba napraviti dugoročnu strategiju gospodarskog razvoja i sve mjere uklopiti u to (…) Niz malih mjera neće donijeti rezultate, rekao je.
Žao mu je što hrvatsko društvo ne shvaća da je to državni problem, to nije stranački problem, to je ekonomska održivost. Smatra da je riječ o socijalnim mjerama i hrvatsko društvo ih mora promatrati kao cjelinu – neki gradovi mogu izdvajati mnogo novca, neki ne mogu.
Što će se promijeniti?
Kekin je naglasila da je socijalna sigurnost ključ toga da ljudi ostanu u Hrvatskoj i da imaju više djece. Da bi neka država bila održivo socijalno sigurna, potrebno je 78% zaposlenog stanovništva, a u Zagrebu je ova mjera direktno stimulirala žene da prestanu biti zaposlene, da daju otkaz.
– Ova je mjera porasla s 20 milijuna na pola milijarde i to samo u 5 godina s tendencijom da ide na 700 milijuna (…) Za taj iznos mogli smo izgraditi 27 vrtića, dodala je.
Ta mjera, rekla je, nije imala u sebi ugrađen nikakav socioekonomski kriterij. Dio obitelji je ovu mjeru koristio kao socijalnu mjeru.
Objasnila je što će se sve promijeniti – “svi korisnici ove mjere se mogu zaposliti, do sada su morali biti trajno nezaposleni da bi tražili ovu mjeru; oni koji koriste mjeru 7 ili više godina automatski izlaze iz sustava; oni čija djeca su mlađa od 7 godina mogu ostati, djecu mogu prijaviti u vrtiće, roditelji se mogu zaposliti, a mjera se smanjuje na 1.000 kn mjesečno. U sljedećih mjesec dana će predstaviti kompenzacijske mehanizme”.
Herman je rekao da ovo nije poligon za hvatanje birača, svi, od ljevice, do desnice trebaju to riješiti.