Što su u ovom trenutku ključni sigurnosni izazovi za Hrvatsku i zna li se sigurnosni sustav s njima nositi, pitanje je koje se postavlja nakon što je SOA objavila izvješće o sigurnosnim izazovima za Hrvatsku u prošloj i ovoj godini, donosi HRT.
– Sigurnost internetskog odnosno digitalnog prostora jedno je od ključnih pitanja što se tiče sigurnosti. Brojne su dezinformacije koje negativno utječu na sve slojeve društva. Potiču podjele, negativnu reakciju sustava na upravljanje krizama. Ono što se također spominje u izvješću su ozbiljne prijetnje velikosrpskog agresivnog ekstremizma i velikobošnjačkog ekstremizma, a što prijeti i EU i NATO savezu. Tu je i pitanje migracija, rekao je gostujući u središnjem Dnevniku Gordan Akrap s Instituta za istraživanje hibridnih sukoba.
Puno je i dezinformacija vezano uz pandemiju, što ljude potiče na otpor prema cijepljenju. Kako se s time izboriti, a s obzirom da je cijepljenje trenutno jedini put za kakvu-takvu kontrolu pandemije.
– RH je dobro upravljala krizom i radila je dobro strateško komuniciranje po tom pitanju. Bez educiranih i informiranih građana teško je očekivati učinkovit odgovor. Treba tražiti nacionalni konsenzus svih političkih stranaka, a to bi trebala raditi Vlada i Sabor, dodaje Akrap.
Potom se osvrnuo i na situaciju u regiji.
– Stanje je vrlo složeno, zahtjevno i izazovno za Hrvatsku, ali i za druge države te samu EU. Kada pogledate što se događa u BiH te u Crnoj Gori. RH mora pozorno pratiti sve te aktivnosti te istinito informirati svoje partnere u EU.
Kaže da je važno i pitanje potrage za nestalima iz Domovinskog rata.
– Hrvatska traži više od 1.800 nestalih državljana, Srbija mora sve svoje napore učiniti da pomogne Hrvatskoj.
Državno-sponzorirani kibernetički napadi sve su češći, bilo ih je 12 u prošloj godini.
– Sigurnost digitalnog prostora jedna je od ključnih stvari u definiranju budućih stavki oko nacionalne i domovinske sigurnosti. Sve više se toga događa u kibernetskom prostoru, dodaje Gordan Akrap.
Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) u izvješću za 2020./21. ističe da je Hrvatska sigurna i stabilna demokracija no i upozorava na rastući ekstremizam i radikalizam dodatno potaknut pandemijom covida-19.
Ravnatelj Agencije Daniel Markić napisao je u uvodu da svjedočimo najvećoj pandemiji u modernoj povijesti koja je uzrokovala nezabilježene poremećaje u svakodnevnom životu i nanijela ogromne štete globalnom gospodarstvu, donosi N1.
Pandemija je dodatno potaknula rast ekstremizma i radikalizma, pogotovo u okolnostima plasiranja dezinformacija i teorija zavjere oko europskog odgovora na krizu i učinkovitosti demokratskog i liberalnog političkog i društvenog uređenja.
Talibani su unatoč 20 godina međunarodnih napora u demokratizaciji tamošnjeg društva zavladali Afganistanom.
SOA je pratila i kako svijetom sve više dominiraju procesi geopolitičkih preslagivanja i nadmetanja, a jačaju ambicije gospodarskih, političkih i vrijednosnih izazivača liberalnim demokracijama u međunarodnom poretku.
Istodobno, klimatske promjene sve više pokazuju svoje posljedice, pokazalo je sedmo po redu izvješće koje je postalo izvrstan alat kojim SOA može pratiti u kakvom promjenjivom i dinamičnom svijetu sigurnosti živimo.
U jugoistočnom susjedstvu aktivni su nezapadni akteri
Izvješće ukazuje da su u hrvatskom jugoistočnom susjedstvu aktivni nezapadni akteri, a reforme za dostizanje europskih standarda sporo napreduju.
Zaključuje se da je Zapadni Balkan i dalje opterećen nedovršenim stabilizacijskim procesima i neriješenim međudržavnim i međunacionalnim pitanjima, uz teškoće vezane uz iskazanu namjeru za europskim integracijama zbog nedovoljne provedbe reformi.
Nepovoljni politički i gospodarski uvjeti stvaraju podlogu za jačanje radikalnih i ekstremnih tendencija, kao i društvenih rascjepa u tim krhkim društvima, dok društvene i međunacionalne tenzije mogu dovesti do međusobnih napetosti i incidenata, posebice u sredinama u kojima postoje neriješeni međunacionalni odnosi.
Političke prilike u BiH i dalje obilježava unutarnja politička nestabilnost uzrokovana prvenstveno različitim pogledima konstitutivnih naroda oko budućeg ustavnopravnog uređenja BiH.
Nepostizanje srpsko-albanskog dogovora oko Kosova i dalje pridonosi nestabilnosti u regiji, a posebnu neizvjesnost na Zapadnom Balkanu uzrokuje društveni rascjep u Crnoj Gori u kojoj značajan dio političke moći zauzimaju stranke s protu-NATO, prosrpskom i proruskom orijentacijom nasuprot tzv. suverenističke prozapadne opcije.
Promoviranje “srpskog svijeta” dodatno destabilizira osjetljive odnose
U regionalnom kontekstu, pojedini nositelji državne politike u Srbiji promoviraju koncept “srpskog svijeta” kao jedinstvenog srpskog političkog naroda, odnosno jedinstvene političke i državne zajednice svih Srba na jugoistoku Europe u kojoj svi Srbi trebaju slijediti jedan politički smjer, onaj službenog Beograda.
Promoviranje ovakvih ideja s vrha srbijanske vlasti dodatno destabilizira osjetljive međunacionalne i međudržavne odnose na jugoistoku Europe, posebice prema BiH i Crnoj Gori.
Organizirani kriminal u ovom dijelu Europe je prema izvješću dodatno osnažen međusobnim vezama i širenjem nezakonitih poslova dok krizna žarišta poput Sirije i Libije još od prvog javnog izvješća predstavljaju izvorišta nestabilnosti i prijetnji.
Kibernetičke tehnologije omogućile su provođenje velikih kibernetičkih napada u cilju krađe državnih i industrijskih podataka; nezakonite migracije doživjele su ogromni rast na jugoistoku Europe preko kojeg su prošle stotine tisuća migranata.
Hrvatska zadnjih godina bila cilj više desetaka državno sponzoriranih kibernetičkih napada
SOA upozorava da su državno sponzorirani kibernetički napadi sve su zastupljeniji u špijunaži a organiziraju ih nalogodavci iz pojedinih država pri čemu koriste različite organizirane aktere za provođenje napada.
Ti napadi usmjereni su prema pažljivo odabranim ciljevima, koji su prethodno dobro proučeni, a izvršavaju ih državno sponzorirane kibernetičke APT (Advanced Persistent Threat) grupe koje su usko povezane sa sigurnosno-obavještajnim sustavima pojedinih država. Ovakvi kibernetički napadi u prvom redu ciljaju države članice EU-a i NATO-a.
Republika Hrvatska je zadnjih godina bila cilj više desetaka državno sponzoriranih kibernetičkih napada. O karakteru tih napada najbolje govori podatak da se najveći broj odnosio na pokušaje proboja u informacijske i komunikacijske sustave Ministarstva vanjskih i europskih poslova te Ministarstva obrane.
Zaključuje se da kibernetička otpornost postaje ključni cilj nacionalne sigurnosti u digitalnoj eri te da je potrebna uključenost svih dionika društva u izgradnji kibernetički otporne zajednice.
Proteklo razdoblje obilježilo je i stvaranje, brzo širenje i teritorijalnom porazu tzv. Islamske države, najveće terorističke organizacije na svijetu, a agencija je pratila i kako su širenje demokratskih vrijednosti u svijetu zamijenile autoritarne tendencije uz vraćanje hladnoratovskih napetosti, špijunaže, plasiranja lažnih vijesti i propagande.
Trenutno nema utvrđenih izravnih terorističkih prijetnji hrvatskim institucijama, državljanima i interesima od strane terorističkih skupina te se teroristička prijetnja, odnosno prijetnja organiziranih napada terorističkih skupina i dalje procjenjuje niskom, ali se mogućnost provedbe terorističkog napada (prvenstveno samostalnih napadača) nikada ne može isključiti.
Iako su ISIL i Al Qaida znatno oslabljeni i smanjenih kapaciteta za provođenje vanjskih operacija/napada, i dalje predstavljaju prijetnju Europi. U državama EU razina prijetnje od islamističkog terorizma varira od niske u srednjoeuropskim i istočnoeuropskim državama do srednje ili visoke u većini zapadnoeuropskih država.
Uočeni brojni pomaci u sigurnosnoj sferi
SOA je od svog prvog javnog izvješća pratila i brojne pomake u sigurnosnoj sferi: članstvo u EU i NATO-u omogućilo nam je multipliciranje naših sposobnosti i jačanje naših sigurnosnih mehanizama i veza prema drugim demokratskim sigurnosno-obavještajnim sustavima; europske države sve su bliže u suprotstavljanju zajedničkim sigurnosnim prijetnjama; hrvatsko društvo i institucije potvrdile su stabilnost i učinkovitost u brojnim kriznim situacijama.
Uz to, novi infrastrukturni projekti ojačali su energetsku i nacionalnu sigurnost; razvoj tehnologije omogućio je nove sposobnosti zaštite nacionalne sigurnosti, navela je SOA napominjući da grade novu generaciju djelatnika koji im se javljaju za posao slijedom javnih poziva.
Sve te promjene i pomaci ukazuju da je sigurnosna dinamika u suvremenom svijetu izuzetno brza i često nepredvidiva, jačaju nove i netradicionalne sigurnosne prijetnje, a uloga pravodobnih i točnih informacija i procjena postaje ključna, zaključuju u SOA-i.
U izvješću objavljenom na mrežnim stranicama SOA-e ističe se i da za Hrvatsku i u ovako izazovnom vremenu i dinamičnom sigurnosnom okruženju nema naznaka značajnije destabilizacije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa