Premijer Zoran Milanović poručio je u srijedu novoizabranoj predsjednici Kolindi Grabar Kitarović da bude oprezna kad daje intervjue za strane medije, a HDZ-ovu zastupniku Gordanu Jandrokoviću ponudio je posao u SDP-u.
Jandroković je premijera tijekom saborskoga aktualnog prijepodneva upitao kako na razvoj političke kulture utječu njegove izjave da bi bilo licemjerno čestitati nekom čiju pobjedu nije želio.
“Ako smatrate da ne treba čestitati onome koga niste htjeli, smatrate li da Ivo Josipović, Josip Leko, i nekoliko vaših ministara jesu željeli Kolindu Grabar Kitarović i sretni su zbog njezine pobjede ili ih smatrate licemjerima”, upitao je Jandroković.
“Kampanja je gotova, ali ako ostanete bez saborskog mandata ili ako vam ga šef uskrati, možete doći za mog PR-a u SDP. Ovo što ste sada ponovili je upravo tako”, uzvratio mu je Milanović.
Ustvrdio je da to što je rekao nije stvar kućnog odgoja nego “garda”. “Vrlo dobro znate kakav ja kućni odgoj imam, poznajete moje roditelje, znam ja vaše, nije to loše uopće, ali nije to stvar kućnog odgoja, to je stvar garda. To je stvar odnosa prema istini i da, nešto kako ja želim da se hrvatska djeca ponašaju”, kazao je Milanović.
Naglasio je da je izborna kampanja gotova. “Predsjednicu koja je izabrana većinom glasova prihvaćamo, dobrodošlica znači da ćemo zajedno raditi u okviru zakona, dakle Vlada 99 posto, predsjednik ono malo što ima, to je tako i to će biti tako. A ja mogu samo pozvati da kada govorimo u inozemstvu, kada predstavljamo Hrvatsku, kada dajemo intervjue uglednim novinama, da ne kritiziramo svoju zemlju, svoju Vladu i svoju državu preko granica pristojnosti”, poručio je.
Ustvrdio je da takvo što nije radio ni jedan raniji hrvatski predsjednik. “Prema tome, ovo je moj osobni poziv izabranoj predsjednici, gospođi Kitarović da kada daje intervjue, a medeni mjesec vrlo brzo prođe, pazi što govori, da ljudi to gledaju”, rekao je Milanović.
Na negodovanje iz zastupničkih klupa dodao je, “ne da pazi što govori, nego da bude oprezna što govori. Nitko joj ne prijeti, zna se tko prijeti. Ja nisam govorio o njoj, ja sam govorio o jednoj stranci. O gospođi Kitarović vrlo malo. Samo sam rekao da je izabrala loše društvo, jer u životu je sve stvar izbora, a vama nudim posao, trebat će vam”.
Jandroković mu je na to uzvratio kako je ranije imao posao u privatnom sektoru, te da će ga imati i poslije mandata.
“Ja svoj posao sam imao prije, imat ću ga i poslije, ako ne u Hrvatskom saboru, u privatnom sektoru, jer sam suvlasnik jedne tvrtke, za razliku od vas koji ste cijeli svoj život proveli na državnim jaslama”, rekao je Jandroković.
Milanoviću zamjera i izjavu da “ne ide glavom kroz zid, ali ponekad ide glavom kroz vrata”. “Pametan čovjek se služi kvakom i otvori vrata, a oni koji su manje pametni, udaraju glavom u tvrde predmete i završe na traumatologiji s teškim ozljedama mozga”, rekao je Jandroković te dodao kako bi mu bilo draže da predsjednik Vlade koristi glavu za druge stvari.
“Nakon kraja ovog mandata nećete lako naći novi posao, jer sa svime što ste pokazali ne vidim ni jednog poslodavca koji bi vas zaposlio”, poručio je Jandroković Milanoviću.
Vladina reakcija na ‘slučaj franak’ nije vatrogasna
Premijer Zoran Milanović poručio je u srijedu na ‘aktualnom prijepodnevu’ da Vladina reakcija na ‘slučaj franak’ nije vatrogasna, već odlučna mjera i da će Vlada, u suradnji s HNB-om, naći način da se dodatno riješi taj problem.
“Ovo nije vatrogasna mjera, ovo je odlučna mjera, rekao je premijer SDP-ovoj Đurđici Plančić (SDP) koja je pohvalila Vladinu reakciju, odnosno zakon o fiksiranju tečaja švicarskog franka na 6, 39 kuna, na rok od godine dana, ali i upozorila da kritičari tvrde da se radi o vatrogasnoj, nedovoljnoj i parcijalnoj mjeri.
Vlada će, kaže premijer, u suradnji s HNB-om naći rješenje, garantira da će se naći način da se dodatno riješi problem, jer on nije gotov. Treba se, dodaje, osvrnuti i na problem kredita u eurima, pojasniti javnosti što to stvarno znači, razmisliti o mogućoj konverziji kune, da se vidi je li to moguće.
Premijer također ističe da nakon šest godina krize, banke i dalje dobro rade, da su im profiti veliki. “Nakon godine dana, nakon što smo prvi put zakonski intervenirali i smanjili kamatne stope na franak, profiti banaka su još narasli. Ne da im nije smetalo, nego im je i dalje super. I neka budu profitne, ali ubuduće će se ta odgovornost dijeliti”, naglasio je Milanović.
Podsjeća i da nikada nije “potpaljivao javnost populističkim izjavama na račun banaka”, ali kaže da “reda mora biti”, na drugačiji način.
“U ove tri godine bio sam oprezan i pažljiv, birao riječi kad sam govorio o bankama i financijskim institucijama, svjestan da je njihova stabilnost važna. Dominacija ne dolazi u obzir”, rekao je premijer.
Kako izgleda stvarnost dužnika u francima, pokazao je na primjeru bliskog rođaka koji je vrhunski liječnik, a koji je sa suprugom 2006. podignuo kredit za stan. Prva rata bila je 5. 800 kuna, da su uzeli kredit u eurima bila bi 6. 500 kuna, u francima, da Vlada nije predložila zakon, bila bi 10.500 kuna, ovako je “samo” 8.500 kuna.
Premijer tumači da je ‘slučaj franak’ bez presedana u povijesti kreditiranja moderne, zapadne civilizacije. Razumno je, kaže, da su ljudi htjeli malo više ili malo jeftinije, pa ako su ih okolnosti za to kasnije malo i kaznile, i to je ljudski, “ali da te unište, da padneš u dužničko ropstvo, to ne”, poručio je premijer.
“Prošlo je tri godine, u ovoj nemam vremena za ovu vrstu polemika s vama”, uzvratio je premijer HDZ-ovu Domagoju Ivanu Miloševiću kojeg je zanimalo je li pred javnošću spreman jamčiti da je deficit stvarno 12,8 milijardi kuna.
Milošević tvrdi i da je u mandatu aktualne Vlade “eksplodirao” javni dug, da je premija rizika manja jedino od grčkog rizika, da Vlada statističke metodologije “mijenja kao tenisice”.
Milanović mu uzvraća da će građani odlučiti i vidjeti tko se trudi i upire da oni koji predstavljaju pokretački motor društva dođu u bolju, povoljniju situaciju da mogu više potrošiti. “Možda ne kao vi i slični, ali da si mogu nešto malo priuštiti tako da ih se liši tog dužničkog tereta. A vi nastavite po svom”, poručio je Miloševiću i naglasio da Vlada ne frizira statistike.
“Drsko, bezobrazno, neodgovorno kao i uvijek u vašem stilu”, reagirao je Milošević na premijerov odgovor te na opasku o trošenju.
Podsjetio je da je, od ’89. zaposlio stotine ljudi i platio stotine milijuna kuna poreza. Dakle, pustite to, poručio je premijeru.
Ministar poduzetništva Gordan Maras pohvalio se u srijedu u saborskom ‘aktulnom prijepodnevu’ dobrim interesom obrtnika i poduzetnika za model plaćanja PDV-a po naplaćenom, a ne po izdanom računu.
Uvjeren sam da ćemo u nekoliko sljedećih dana, kada se kompletiraju svi podaci u Poreznoj upravi, imati preko 75 tisuća poduzetnika i obrtnika koji će odabrati ovaj model naplate, odgovorio je Maras SDP-ovu Domagoju Hajdukoviću.
Podsjeća da 120 tisuća poduzetnika i obrtnika dolazi do granice od tri milijuna kuna na kojoj mogu izabrati hoće li plaćati PDV po naplaćenoj ili po izdanoj fakturi.
Ministar znanosti i obrazovanja Vedran Mornar naglasio je da se, kod priznavanja inozemnih kvalifikacija stečenih izvan EU, radi o doslovnoj primjeni europske direktive i Zakona o priznavanuju inozemnih stručnih kvalifikacija.
Odgovorio je time Mili Horvatu (SDSS) koji tvrdi da priznavanje inozemnih kvalifikacija, posebice onih stečenih u BiH i Srbiji, prati “otežavajući administrativni postupak” i visoki troškovi, u nekim slučajevima i do 50 tisuća kuna.
Premijer Zoran Milanović ustrajava da Vlada ne treba reagirati na “svaku bezvezariju koju objavi neki polupismeni provokator u Beogradu“. “Nacionalna svijest uključuje i svijest o sebi i o tome tko sam i što sam. I ako će me svaka bezvezarija (…) tjerati da na Vladi o tome govorim onda smo mi slabi u svojoj vjeri tko smo i što smo”, odgovorio je HDZ-ovu Frani Matušiću kojeg je zanimalo je li reagirao na knjigu “Historija dubrovačke književnosti” u kojoj se ponovno poseže za hrvatskom kulturnom baštinom, a hrvatski pisci proglašavaju srpskima.
Džore Držić, Šiško Menčetić su u 15. stoljeću pisali na čakavštini. E pa to je samo hrvatsko, rekao je Milanović i poručio da je Hrvatska, u tom smislu, jača od Srbije.
“Takvih pamfleta je bilo i bit će ih. Dubrovnik je hrvatska baština. Ne zato jer je to netko propisao, nego zato jer ljudi to osjećaju. I to se ne može izbrisati”, poručio je.
Mrsić: umirovljenici s najnižim mirovinama mogu očekivati povećanje
Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić najavio je u srijedu u saborskom “aktualnom prijepodnevu” da i umirovljenici s najnižim mirovinama mogu ove godine očekivati povećanje.
I ti umirovljenici mogu očekivati usklađivanje mirovina sarastom troškova života i plaća, očekujemo da će to biti u drugoj polovici godine, za to su predviđena sredstva, odgovorio je ministar Ljiljani Cvjetović (HSU).
Zastupnica je, naime, upozorila da gotovo polovica umirovljenika prima mirovinu manju od 2.000 kuna, a da je korisnika najniže mirovine oko 200.000, pa pita mogu li oni s najnižim mirovinama očekivati povećanje.
Ministar financija Boris Lalovac pohvalio se odličnim učincima projekta fiskalizacije, kao i da se sada na dnevnoj razini može pratiti potrošnja.
Najveća potrošnja bila je za blagdan Velike Gospe, u danu je izdano deset milijuna računa, promet u “kešu” bio je 100 milijuna eura, rekao je Lalovac.
HDZ-ova Željka Reinera zanimalo je hoće li Vlada barem početi raditi obećanu strategiju nacionalne populacijske politike i provoditi mjere demografske obnove. Upozorio je pritom na masovan egzodus Hrvata, odlazak mladih, visokoobrazovanih, koji u Hrvatskoj ne vide budućnost.
Hoćete li žurno početi provoditi barem neke mjere poticanja nataliteta i demografskog oporavka, upitao je Reiner.
“Žudim za trenutkom kad ćete mi, kod postavljanja pitanja, gledati u oči, a ne čitati iz papira”, uzvratio mu je premijer Zoran Milanović koji nije želio govoriti o tome što je radila prethodna Vlada, ali je poručio da njegova radi ono što može.
Jeste vi svjesni da u usporedbi sa 2001. godinom u Hrvatskoj živi oko 150.000 ljudi manje, ustrajao je Reiner i poručio Milanoviću da govori o podacima koje on (premijer) ne zna i za koje ga nije briga.
“Pa možete me pogledati sada vi u oči kada s vama razgovaram, ako vam je tako stalo da se baš gledamo u oči”, rekao mu je Reiner.
Premijer je uzvratio pozivanjem na papu Franju.
“Treba poslušati što Sveti otac kaže o ljudima, o prokreacijskoj politici i kad Sveti otac kaže da ljudi nisu male životinje. Ljudi su ljudi, poslušajte što je jučer papa rekao u Manili”, kazao je Milanović.
Opačić: vrlo brzo izmjene Obiteljskog zakona
Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić najavila je u srijedu u saborskom ‘aktualnom prijepodnevu’ da će Vlada vrlo brzo Saboru uputiti Obiteljski zakon s određenim izmjenama, s obzirom da je važeći zakon nedavno suspendirao Ustavni sud te pokrenuo postupak ocjene njegove ustavnosti.
“Vlada će vrlo brzo u Sabor uputiti Obiteljski zakon s određenim izmjenama kako bi stupio na snagu i zadržao sve mehanizme koji štite prava građana, prvenstveno djece, roditelja i osoba s duševnim smetnjama, osoba s invaliditetom čija prava u ovoj zemlji očito štite samo pojedine udruge i nitko više”, odgovorila je Opačić SDP-ovu Peđi Grbinu.
Grbina je, naime, zanimalo što će Vlada učiniti kako bi se otklonile posljedice odluke Ustavnog suda, kako ne bi trpjeli građani, ali i država, zbog postupaka koje bi “eventualno Europska komisija mogla pokrenuti protiv nas”.
Grbin ukazuje na “pomalo neuobičajenu brzinu” Ustavnog suda i tvrdi da je brzina u odlučivanju dovela do niza problema. Naime, Obiteljski zakon iz 2003., čiju je primjenu odredio Ustavni sud, nije usklađen niti sa direktivama EU, niti s međunarodnim konvencijama kojima je Hrvatska u međuvremenu pristupila, upozorio je SDP-ov zastupnik.
Potpredsjednica Vlade suglasna je sa Grbinovim navodima. Ustavni je sud, kaže, “jednom neuobičajenom odlukom” suspendirao Obiteljski zakon i stavio se u funkciju zakonodavca, odlučio koji će zakon biti na snazi, što je učinjeno po prvi puta.
“Mi smo u Vladi prvenstveno izabrani da štitimo interese građana i njihova prava, a činjenica je da u ovom trenutku mnogi naši građani ne mogu ostvarivati svoja prava”, rekla je Opačić.
Navela je da su se s novim zakonom uštedjeli i određeni novci. “Odvjetnike smo do sada plaćali oko 7,5 milijuna kuna godišnje, odvjetnici koje smo mi zaposlili u pet centara koštaju milijun i 300 tisuća kuna, no očito to Ustavni sud baš i nije puno zanimalo”, rekla je Opačić.
Sabor počeo ovogodišnje zasjedanje
Hrvatski sabor je, nakon jednomjesečne ustavne stanke, u srijedu počeo prvu ovogodišnju sjednicu na čijem je dnevnom redu, za sada, 80-ak točaka.
Prvotni dnevni red dopunjen je s desetak novih točaka, među kojima je i Vladin prijedlog dopune Zakona o potrošačkom kreditiranju koji bi trebao pomoći građanima koji imaju kredite u švicarskim francima, a čiji je tečaj drastično skočio.
U dnevnom redu su i dopune zakona o kreditnim institucijama, o tržištu kapitala, o pravosudnoj suradnji u kaznenopravnim stvarima s državama članicama EU.
Novom sjednicom, Sabor je počeo i redovnu radnu ‘sezonu’ koja po Ustavu počinje 15. siječnja i završava 15. srpnja.
Desetotjedno zasjedanje, uobičajeno, je otvorilo “aktualno prijepodne” na kojem su na 40 zastupničkih upita odgovarali premijer Zoran Milanović i njegovi ministri.
Tekst se nastavlja ispod oglasa