Programsko vijeće HRT-a na današnjoj se raspravi o programima za informiranje pripadnika nacionalnih manjina u Hrvatskoj složilo s predsjednikom Savjeta za nacionalne manjine Aleksandrom Tolnauerom da se nacionalne manjine ne smije getoizirati u specijalizirane emisije, već trebaju biti prisutnije u redovnom programu.
“Emisije i programi vezani uz nacionalne manjine imaju getoizacijski efekt. Tu se stvara privid o manjinama kao o paralelnom, a ne integriranom društvu. Moramo razvijati integrirajući medijski model, da to uđe u sve programe”, naglasio je Tolnauer.
Vijeće je pozvalo HRT da uvaži prijedloge Savjeta koji pozivaju na što veću ulogu HRT-a u promicanju ravnopravnosti manjina i suživota s većinskim narodom, te očuvanja njihova kulturnog identiteta.
U raspravi o jesensko-zimskoj shemi Vijeće je pohvalilo pozitivne pomake u proizvodnji novih programskih sadržaja, sadržaje namijenjene djeci i mladima, dokumentarni i dramski program.
No, većina članova Vijeća ne slaže se s odlukom o prestanku emitiranja Dnevnika 3, na što je ravnatelj programa HRT-a Saša Runjić odgovorio da se u program vraća emisija “Otvoreno”, koja sadrži najbolje od Dnevnika 3 – razgovor uživo o aktualnim temama.
“Plasman vijesti u Dnevniku 3 nije bio značajno kvalitetniji nego u ostalim vijestima. Najbolji sadržaji Dnevnika 3 i sada su sadržani u Otvorenom”, ustvrdio je Runjić.
Predsjednica Vijeća Nina Obuljen na primjeru izmjene termina emisije “Pola ure kulture” upozorila je da programske izmjene moraju biti jasno argumentirane, a Vijeće mora znati na temelju čega se donose odluke o programu.
Ravnateljica Produkcije HRT-a Marija Nemčić istaknula je da su ove sezone pokrenute nove emisije, bit će prikazani brojni novi kvalitetni domaći filmovi i dramske serije nastali u produkciji ili koprodukciji HRT-a, čime javni servis ojačava suradnju s neovisnim producentima.
Član Vijeća Zoran Šangut pohvalio je HRT zbog filma “Broj 55”, prvog ratnog filma o Domovinskom ratu, dodavši kako mu je drago što su u novoj shemi ostale i “Paralele”.
Glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman napomenuo je da HRT na svojih 17 radijskih i televizijskih kanala stvara ogromnu količinu sadržaja, što je činjenica sama po sebi vrijedna poštovanja.
Upozorio je kako se sve više mijenja način distribucije sadržaja, jer se gledatelji okreću emisijama na zahtjev, odnosno sami žele birati sadržaje kada im to odgovara.
HRT je, kaže Radman, ove godine stekao 38.000 novih korisnika zahvaljujući sustavu OTT koji omogućuje praćenje njegovih kanala putem mobilnih platformi, poput pametnih telefona, laptopa, tableta itd, a to su gledatelji koji nisu uključeni u klasična ispitivanja gledanosti.
“Želimo imati što segmentiraniji sadržaj kako bismo odgovorili na te potrebe. Također, već je puno investirano u dopisništva, a sada su na redu ogromne investicije u Informativno-medijski servis, u novu opremu koja drastično mijenja dosadašnji način rada”, rekao je Radman.