Amerikanci kupuju INA-u, kako je ne bi kupili Rusi?

Jutarnji list je danas objavio formalno pismo namjere koje je američka tvrtka Castleton Commodities International (CCI) u ožujku uputila hrvatskom premijeru Andriji Plenkoviću, izrazivši svoj interes da bude novi strateški partner hrvatske naftne tvrtke INA.

Oni tvrde kako je Fabrizio Zhichchi, jedan od vodećih ljudi CCI-ja, u pismu od 6. ožujka, naveo kako je kompanija spremna financirati otkup MOL-ovog udjela u INA-i. CCI navodno ima na raspolaganju 3,6 milijardi dolara osiguranih kreditnih linija te mogućnost njihova daljnjeg proširenja.

Glasnogovornik Stožera za obranu rafinerije: Očekujemo potporu Grada Siska i Sisačko-moslavačke županije

U pismu se navodi, prema Jutarnjem listu, kako bi “CCI preuzeo ulogu strateškog investitora i partnera u Ini podržavajući ministarstva hrvatske Vlade u nizu ključnih sektora: kroz osiguranje financiranja i kao ulagački partner, kao komercijalni partner u ugovornim odnosima kao što su prerade sirove nafte i derivata, trgovanje i opskrba finalnim proizvodima, upravljanje rizicima, vođenje investicijskih projekata u svim segmentima poslovanja te menadžment ljudskih resursa”.

Rafinerijski sindikati i Stožer za obranu sisačke Rafinerije ogorčeni najavom novog predsjednika uprave INE

Ta punuda dolazi desetak mjeseci nakon što je Igor Sečin, prvi čovjek ruske naftne kompanije Rosnjeft i jedan od najbližih suradnika tamošnjeg predsjednika Vladimira Putina, javno iskazao interes za preuzimanje udjela koji mađarski MOL drži u hrvatskoj naftnoj kompaniji Ina-i.

Još je bivša veleposlanica SAD-a u Hrvatskoj Julieta Valls Noyes u studenome prošle godine ustvrdila kako je jedna “zapadna kompanija zainteresirana za Inu”, a novi veleposlanik Robert Kohorst, imenovan od Donalda Trumpa, u jednom od svojih prvih istupa izričito je poručio da “ruski investitor u Ini nije u interesu Hrvatske“.

Prema tumačenju Jutarnjeg, CCI ne bi izravno okupio MOL-ov udio u INA-i, ili bar ne cijeli, već bi zapravo CCI pomogao svojim kreditnim linijama hrvatskoj vladi u otkupu mađarskog dijela INA-e od Mađara. Hrvatska se zakonom iz 2002., donesenim prije ulaska u EU koja traži privatizaciju velikih sustava u vlasništvu države koji su često izvori korupcije i neučinkovitog upravljanja, obvezala privatizirati najmanje 75 posto dionica kompanije, odnosno spustiti svoj udio ispod kontrolnog paketa, koliko i Mađarska država ima u MOL-u, no trenutno Vlada RH ima 42 posto dionica INA-e u vlasništvu.

Svoje tvrdnje Jutarnji list je potkrijepio i kopijom pisma namjere koje je došlo do njih.