Predsjednik Mosta nezavisnih lista i predsjednik Sabora Božo Petrov najavio je na svojem profilu na Facebooku da će zakonski omogućiti otvaranje Državnog arhiva, odnosno da će građu datiranu do 22. prosinca 1990. učiniti dostupnom javnosti. To podrazumijeva arhivsku građu državnih tijela i Saveza komunista Hrvatske, osim građe s osjetljivim osobnim podacima.
U povodu ove izjave u HRT-ovom Dnevniku 3 gostovao je sinoć Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata. Izjavio je kako ne zna što će se pronaći u toj dokumentaciji jer do sada se teško moglo doći do tih sadržaja. Svakako će na vidjelo izići činjenice koje do sada nisu bile dostupne. No, trebat ćemo se zapitati je li ili što je uklonjeno ili eventualno dodano, rekao je.
On smatra da tomu treba postupiti profesionalno, a ne “kao u samoposluzi” – ti izvori neće se smjeti koristiti za obračun s neistomišljenicima.
Nazor tvrdi da je gradivo Državnog arhiva već davno trebalo biti dostupno, misleći pri tome na gradivo Saveza komunista Hrvatske. Rekao je kako su postojala dva zapisnika o primopredaji kojima se ograničavao pristup, tj. uvjetovao se odobrenjem SDP-a. Prema odluci Hrvatskog sabora iz 1997. godine da je gradivo Državnog arhiva vlasništvo države i prema postojećem zakonu, sve gradivo koje je prošlo 30 godina trebalo je i do sada biti dostupno istraživačima. Prema onome što se do sada događalo, SDP se postavio kao pravni zastupnik Saveza komunista Hrvatske. Bit će zanimljivo vidjeti što će se ondje naći, izjavio je Nazor.
Izrazio je sumnju da će otvaranjem arhiva prestati podjele u hrvatskom društvu. Podjele postoje zato što se jedno razdoblje hrvatske povijesti nije prikazivalo cjelovito. One koji su do sada branili pristup dokumentaciji drži glavnim krivcima za podjele u društvu.
Podjele će nestati kada ćemo jednako tretirati sve žrtve i sve zločine koji su počinjeni u 20. st. Svjedoci smo kako se u ovome društvu izmišljaju afere neodgovorno, kako se ovo društvo pokušava prikazati kao fašistoidno što je apsolutno neistinito, istaknuo je Nazor te dodao da je u ono doba završio povijest na Filozofskom fakultetu, a o mnogo toga nije se govorilo.
U kontekstu necjelovitog prikazivanja hrvatske povijesti spomenuo je i izložbu o Anni Frank u Šibeniku. Ona je otvorena, a ravnatelj nije dopustio da se postavi prilog toj izložbi od 6 panoa koji nemaju veze s njom, a prikazuju razdoblje od 1945. do 1990. u kojem je preskočeno razdoblje zločina komunizma i partizanskih jedinica, rekao je Nazor. Onog trenutka kada se budemo jednako odnosili prema svim zločinima i ne budemo zaobilazili kronologiju događaja, onda će prestati podjele u društvu. Drago mi je da se našao jedan ravnatelj koji je postupio odgovorno jer je svrha svih nas koji djelujemo javno da hrvatsku povijest prikazujemo cjelovito, a ne selektivno, naglasio je Nazor.