U četvrtak je Vlada Republike Hrvatske usvojila Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, pri čemu je polomila sva moguća proceduralna pravila. Tobožnja javna rasprava okončana je 8. listopada, a dva dana poslije Vlada je već usvojila i u Sabor uputila Prijedlog zakona, u kojem na temelju javne rasprave nije ništa promijenjeno. Dapače, do donošenja odluke Vlade javno savjetovanje nije okončano niti je na primjedbe i prijedloge odgovoreno. U toj je raspravi Sveučilište u Zagrebu sudjelovalo osvrtom, koji je u sadržajnom i postupkovnom pogledu doveo u pitanje postupak donošenja izmjena i dopuna Zakona i o tome pravodobno obavijestilo Premijera.
“U osvrtu ne iznosimo primjedbe radi eventualnog poboljšavanja ponuđenog Nacrta prijedloga zakona kroz javnu raspravu nego želimo skrenuti pozornost na njegovu potpunu promašenost u sadržajnom i proceduralnom pogledu, jer je, prvo, u eklatantnoj suprotnosti s intencijama Vlade RH i rezultatima referenduma Građanske inicijative „67 je previše“ koje je Vlada RH prihvatila i, drugo, jer je nepropisno upućen u javnu raspravu s istodobnim pokretanjem postupka prethodne procjene učinaka propisa. To su razlozi zbog kojih smo smatrali našom obvezom da Vas izravno obavijestimo o navedenim okolnostima i dostavimo Vam naš osvrt na znanje i postupanje”, ističe se u dopisu premijeru Andreju Plenkoviću kojeg potpisuje rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras.
Dopis i osvrt u nastavku prenosimo u cijelosti:
Poštovani gospodine predsjedniče Vlade RH,
Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je 23. rujna 2019. Obrazac prethodne procjene učinaka propisa za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju: https://esavietovania.gov.hr/ECon/MainScreen?entitvId= 12087 . Istog dana (23. rujna 2019.) objavilo je i Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju s Nacrtom konačnog prijedloga zakona i Obrazloženjem uz predložene izmjene radno-pravnih propisa o radu nakon 65. godine života: https://esavietovania.gov.hr/ECon/MainScreen?entitvId= 12093.
Sveučilište u Zagrebu uključilo je svoj osvrt na sadržaj prijedloga i na postupak provođenja javne rasprave u za to predviđene obrasce. U osvrtu ne iznosimo primjedbe radi eventualnog poboljšavanja ponuđenog Nacrta prijedloga zakona kroz javnu raspravu nego želimo skrenuti pozornost na njegovu potpunu promašenost u sadržajnom i proceduralnom pogledu, jer je, prvo, u eklatantnoj suprotnosti s intencijama Vlade RH i rezultatima referenduma Građanske inicijative „67 je previše“ koje je Vlada RH prihvatila i, drugo, jer je nepropisno upućen u javnu raspravu s istodobnim pokretanjem postupka prethodne procjene učinaka propisa. To su razlozi zbog kojih smo smatrali našom obvezom da Vas izravno obavijestimo o navedenim okolnostima i dostavimo Vam naš osvrt na znanje i postupanje.
Rektor
Prof. dr. sc. Damir Boras
Osvrt na ‘Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju’
A. Problem koji nije samo formalan
Ministarstvo znanosti i obrazovanja 19. rujna 2019. sastavilo je i 23. rujna 2019. na https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=12087 objavilo [1.] Obrazac prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Namjerno ili propustom u nazivu se nigdje ne spominje da je riječ o procjeni „učinaka propisa“, sukladno Zakonu o procjeni učinaka propisa (Narodne novine, broj 44/17). Iz Obrasca prethodne procjene slijedi da je potrebno provesti procjenu učinaka propisa izrađujući Iskaz o procjeni učinaka propisa i o njemu provesti savjetovanje „u trajanju od najmanje 30 dana uz javno izlaganje materije koja je predmet savjetovanja“ (čl. 13. st. 5. Zakonu o procjeni učinaka propisa).
Ministarstvo znanosti i obrazovanja također 23. rujna 2019. na https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=12093 objavilo je: [2.] Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona i [3.] Obrazloženje uz predložene izmjene radno-pravnih propisa o radu nakon 65. godine života, datirano s 20. rujna 2019., u kojem se navodi da se savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju skraćuje na 15 dana. Time je to obrazloženje irelevantno za promjene ZZZDVO.
U planu e-savjetovanja
stoji apsurdan podatak da se cijeloj zainteresiranoj javnosti daje samo 15 dana da iznese svoje prijedloge, a zatim Ministarstvu znanosti i obrazovanja trebaju čak 23 dana da te prijedloge pročita i na njih se osvrne, pa se objava izvješća o provedenim savjetovanjima očekuje „31.10.2019.“
No, objava Nacrta prijedloga zakona prejudicira i preskače procjenu učinaka propisa, što u ovom slučaju nije samo formalan, nego i bitan sadržajan problem. Na koliko se adresata odnosi promjena zakonske granice za odlazak u mirovinu u sustavu znanosti i u sustavu visokoga obrazovanja? Kako će se ona odraziti na razne elemente djelovanja tih sustava? Hoće li zaustaviti pomlađivanje sustava ili ne?
Izostavljanjem Iskaza o procjeni učinaka propisa promjene ZZZDVO-a činjenice i znanost se zaobilaze na najgrublji mogući način te se ponovo stvara atmosfera pritiska, navodne potrebe žurnoga odlučivanja, bez valjane ocjene postojećega stanja, temeljene na argumentima, u korist političkoga instinkta i djelovanja po osjećaju. Zbog toga je takva promjena zakona nepromišljena, neozbiljna i nedopustiva.
Proturječnost dvaju istodobnih javnih rasprava
U tekstu [1.] ponuđenom u Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o obrascu prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju tri se puta ističe: 2.2. „Nacrtom prijedloga zakona predlaže se kroz izmjene zakona omogućiti što širem krugu radnika ostanak na tržištu rada nakon 65. godine života, ukoliko to žele.“ ; 2.3. „Nacrtom prijedloga zakona želi se omogućiti što širem krugu radnika ostanak na tržištu rada nakon 65. godine života, ukoliko to žele.“ I 3.1. „Nacrtom prijedloga zakona predlaže se kroz izmjene zakona omogućiti što širem krugu radnika ostanak na tržištu rada nakon 65. godine života, ukoliko to žele.“ Takvo bi normativno rješenje, opcionalno sa strane radnika bilo u skladu s poštovanjem volje 700.000 građana koji su potpisali Zahtjev za raspisivanje državnoga referenduma Građanske inicijative „67 je previše“ za omogućavanje ostvarivanja starosne mirovine s navršenih 65 godina i prijevremene starosne mirovine s navršenih 60 godina života.
Međutim, od Prethodne procjene [1.] do Nacrta prijedloga zakona [2.] ta se benevolentnost Ministarstva znanosti i obrazovanja izgubila te se promjenama ZZDVO-a, objavljenima istoga dana, ne predviđa mogućnost odlaska u mirovinu s navršenih 65 godina, što bi jedino bilo u skladu s referendumskom inicijativom, nego se, suprotno referendumskom zahtjevu, dobna granica za odlazak u mirovinu kao pravilo podiže za tri godine normiranjem da ugovor o radu po sili zakona prestaje: u sustavu znanosti na dan 31. prosinca kao danom isteka kalendarske godine u kojoj je znanstvenik u javnom znanstvenom institutu navršio 68 godina života (čl. 42. st. 8. ZZDVO), odnosno u sustavu visokoga obrazovanja na dan 30. rujna kao danom isteka akademske godine u kojoj je zaposlenik na znanstveno-nastavnom, umjetničko-nastavnom, nastavnom i stručnom radnom mjestu na visokom učilištu navršio 68 godina života (čl. 102. st. 7. ZZDVO).
Da je riječ o sustavnom podizanju dobne granice za umirovljenje u sustavu znanosti i visokoga obrazovanja potvrđuje predložena promjena članka 6. stavka 2. podstavka 8. prema kojoj bi Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj donosilo kriterije izvrsnosti za odabir znanstvenika i nastavnika za produljenje ugovora o radu nakon 68 godina života.
Dakle, redoviti, obvezatni radni vijek prema ZZDVO-u trajao bi ne do navršene 65., nego 68. godine života, što je sržno suprotno Građanskoj referendumskoj inicijativi „67 je previše“. Takvo normiranje nije sukladno ni temeljnoj Vladinoj zamisli da se dulji ostanak u svijetu rada i kasnije ostvarivanje mirovine omogući onima osobe koje mogu i žele raditi nakon 65. godine života, a ne da se to nametne svima.
Protuustavno ograničavanje
Člankom 2. stavkom 2. i člankom 3. stavkom 2. predložene Novele zamišljeno je nametnuti ograničenje produljenja nastavka rada znanstvenika, odnosno nastavnika koji udovoljava kriterijima izvrsnosti, „ali ne dulje od 70 godina života“. Odredba je protivna članku 55. Ustava RH, koji određuje: „Svatko ima pravo na rad i slobodu rada. Svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakomu je pod jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto i dužnost.“ Članak 14. stavak 1. Ustava RH određuje: „Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o […] rođenju […].“ Stoga se gornja granica ostanka u svijetu rada na temelju udovoljavanja kriterija izvrsnosti ne može i ne smije ograničavati drugim kriterijem, kao što je datum rođenja, odnosno navršena dob. Konačno, radni se odnos u sustavu znanosti i visokoga obrazovanja, zbog odgovornosti prema dionicima sustava, ne okončava individualnim obilježjem, kao što je navršena godina života, nego objektivnim mjerilom kao što je završetak kalendarske ili akademske godine, radi okončanja poslova na projektu ili u nastavi, pa je apsurdno narušavati takav sustav unošenjem takva individualnoga mjerila. Postupak utvrđivanja znanstvene (i nastavne) izvrsnosti toliko je formalan i zahtjevan da ga treba ili poštovati ili u cijelosti ukinuti, a nipošto preinačavati nepromišljenim dodatnim uvjetima.
Ne postoje razlozi za hitan postupak
Aktualni ZZDVO predviđa odlaske u mirovinu u javnim znanstvenim institutima s 31. prosinca, a na visokim učilištima s 30. rujna svake godine.
Nacrt prijedloga izmjena ZZDVO-a od 23. rujna 2019. predviđa da taj zakon stupi na snagu 1. siječnja 2020. Time on ne bi počeo proizvoditi pravne posljedice prije 30. rujna 2020. Sva umirovljenja i produljenja koja su nastupila ili će nastupiti do 31. prosinca 2019. i prema predlagatelju zakona ne bi bila u dosegu primjene promijenjenoga zakona, pa je za odlazak u mirovinu sljedećega naraštaja zaposlenika u sustavu znanosti i visokoga obrazovanja relevantno samo hoće li možebitna promjena odredaba o dobi za mirovinu stupiti na snagu 30. rujna 2020.
Stoga nema baš nikakva razloga da se ovaj zakon donosi u žurbi i bez temeljite procjene učinaka propisa i posljedica novih norma.
Napomene:
- Ovaj osvrt uključen je u obrazac Prethodne procjene učinaka propisa, 8. listopada 2019. (18:35): https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=12087
- Ovaj osvrt uključen je u obrazac za provođenje javne rasprave o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, 8. listopada 2019. (18:34): https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=12093
Tekst se nastavlja ispod oglasa