Banić i Koić: Revizionist Ivo Goldstein u raljama Jasenovca

Ivo Goldstein je glavni urednik židovskog biografskog leksikona čija elektronička inačica je javno dostupna i kao što je već u više navrata pokazano, time je postao svojevrsni nehotični revizionist. Naime, navodi u tom leksikonu jasno pokazuju da mnoge osobe koje su prema mrežnom jasenovačkom popisu Javne ustanove Spomen-područje (JUSP) Jasenovac navodno stradale u Jasenovcu zapravo uopće nisu tamo stradale, a neki uopće nisu stradali u Drugom svjetskom ratu, već su samo izbjegli iz Titovog raja. Već je poznato da je spomenuti mrežni jasenovački popis u mnogim svojim dijelovima masovna prevara, a revizionist Ivo to samo dodatno pokazuje. Nehotični revizionist Ivo ima naravno i mane. Primjerice, na predstavljanju njegove knjige o Jasenovcu od skoro tisuću stranica moderator je spomenuo da prema popisu trenutno ima preko 85.000 jasenovačkih žrtava što nije istina, no ljudski je griješiti. Međutim, zanimljivo je da ga nitko od nazočnih nije ispravio. Ni Goldstein kao autor, ni povjesničar Hutinec pa čak nije bilo čuti ni riječi od jednog od autora mrežnog jasenovačkog popisa Đorđa Mihovilovića. Znači li to da ni branitelji mita ne znaju koliko se imena nalazi na popisu jasenovačkih žrtava ili ih nije briga za istinu? Mora se doduše priznati da je netom prije autor knjige zauzeo zamišljenu sokratovsku pozu kao da predviđa događaje od prethodnog dana pa se zbog potpune šutnje ostalih nazočnih velestručnjaka o pogrešci našao u raljama pumpanja jasenovačkih brojki. Sve to ipak ne pobija činjenicu da je Ivo već dokazani revizionist pa to ima smisla opet pokazati. Kako je promocija održana u Novinarskom domu, neka polazna točka ovog teksta bude novinar.

U židovskom biografskom leksikonu se primjerice spominje i Srećko Freundlich, novinar koji je rođen u Osijeku 1923. godine i umro u Zagrebu 1994. godine. Tu se između ostaloga spominje i da je on sa suprugom Nedom rođenom Krmpotić otac Maje. Radi se o Maji Freundlich, hrvatskoj novinarski, esejistici, glumici i političarki koja je pisala za Vjesnik, Hrvatski obzor, Hrvatsko slovo itd. Bila je i zamjenica predsjednika HDZ-a, a 2002. godine je bila kandidatkinja u izboru za predsjednika HDZ-a. Kao mali podsjetnik na kontinuitet političke stabilnosti u Hrvatskoj na tim unutarstranačkim izborima ispred nje su bila dva HDZ-ova „spitzenkandidata“ Ivo Sanader kao tijesni pobjednik ispred Ivića Pašalića. Srećko Freundlich imao je sestru Veru Stern. Muž Vere Stern se zvao Ernest Stern i rođen je 1905. godine u Požegi ocu Filipu i majci Berti. Za vrijeme Drugog svjetskog rata je bio interniran u Italiji, a umro je 1985. godine u Sao Paulu u Brazilu. Međutim, mrežni jasenovački popis navodi da je Ernest Stern rođen ocu Filipu 1905. godine u Požegi ubijen od ustaša u Jasenovcu 1941. godine što je znači očita laž. Četiri su izvora na koje se mrežni jasenovački popis poziva. To su: komunistički popis žrtava iz 1964. godine (SZSJ64), knjiga „Povijest požeške židovske zajednice“ A. Budaja, „Popis žrtava Drugog svjetskog rata“ Židovske općine Zagreb te knjiga „Židovi u Hrvatskoj – židovske zajednice, knjiga II“ M. Švob. Međutim u dva potonja izvora navodi se da je sudbina Ernesta Sterna nepoznata. Takve „sitnice“ očito ne smetaju autorima jasenovačkog popisa. Prema elektroničkoj inačici komunističkog popisa iz 1964. godine koju je ljubazno ustupio gospodin Roman Leljak (L64) Ernest Stern je ubijen u Jasenovcu 15. lipnja 1941. godine što je mjesecima prije nego što je uopće nastao jasenovački logor.

Vratimo se na gore spomenutu Veru Stern. Ona je prema podatcima dostupnima na mrežnoj usluzi Family Tree & Family History at Geni.com rođena 1922. godine u Vinkovcima od oca Oskara i majke Anne, a umrla je 2012. godine u Sao Paulu u Brazilu. U mrežnom jasenovačkom popisu nalazi se jedna Vera Stern iz Pleternice kod Požege, rođena je 1928. godine, otac joj je Vilim, a ustaše su je ubili u Jasenovcu* 1942. godine. Zvjezdica kod naziva logora koju su stavili sami autori popisa znači da se radi o nepouzdanome podatku. Naime, u napomenama se navodi samo jedan izvor podataka i to knjiga gore spomenutog A. Budaja prema kojem je Vera Stern „vjerojatno“ stradala u Jasenovcu. Ovaj nevjerojatan podatak znači da se na jasenovačkom popisu nalaze i oni koji su VJEROJATNO stradali u Jasenovcu, a primjerice stvarno su umrli nakon rata u Brazilu. U digitalnom arhivu Yad Vashema nema podataka rodbine, prijatelja ili neke židovske organizacije koji bi potvrdili navode iz jasenovačkog popisa. Međutim, ima jedan zapis čiji je izvor lista Židova iz Slavonskog Broda i okolice ubijenih u razdoblju od 1941. do 1945. godine. U nekoliko prethodnih tekstova već je kroz primjere spomenuta ta lista kao vrlo neuvjerljiv izvor podataka. Prema tom izvoru Vera Stern je iz Pleternice, otac Vilim, ali u trenutku smrti 1942. godine bila je stara 16 godina, a to znači da je rođena oko 1926., pa je nešto starija od podatka iz mrežnog jasenovačkog popisa. Ta pogreška bi se mogla pripisati nepažnji, aljkavosti ili nepreciznosti, međutim u digitalnom arhivu Yad Vashema je i zapis prema podatcima iz Spiska žrtava rata srbijanskoj inačici komunističkog popisa žrtava iz 1964. godine prema kojem je Vera Štern rodom iz Vojakovca kod Križevaca, godina rođenja nije navedena, ali navedeno je istovjetno očevo ime Vilim, ali stradala je u Zagrebu 18. ožujka 1943. godine u kako se navodi „direktnom teroru“. Slučajnosti tj. sličnosti povezane s navodnim jasenovačkim žrtvama su toliko česte da prelaze u pravilo. U slučaju Vere Stern ne može se nedvojbeno reći da se od jedne preživjele kreiralo tri židovske žrtve rata, ali nema ni dokaza da je neka Vera Stern stradala u Jasenovcu jer „vjerojatno“ nije dokaz, već pretpostavka.

Ako se opet pokazalo da su ralje jasenovačke masovne prevare zahvatile makar i neposredno poznatije osobe iz hrvatskog političkog života, može se samo zamisliti što su sve te ralje još zahvatile. Ali ništa zato, tu je revizionist Ivo koji barem davanjem posebnog streljiva pomaže u pronalaženju ovakvih specijalnih i važnih slučajeva koji samo dodatno prokazuju mrežni jasenovački popis. Na kraju bi se moglo reći da židovski biografski leksikon kojem je revizionist Ivo glavni urednik premda slučajno mnogo više doprinosi istini o Jasenovcu nego njegova najnovija knjiga.