Gospodarskog oporavka Hrvatske za sada nema, za razliku od većine zemalja Srednje i Istočne Europe, kao i EU-a u cjelini, u kojima se ponovno ostvaruje rast realnog BDP-a, ističe Hrvatska narodna banka (HNB) u svojoj najnovijoj analizi gospodarskih kretanja i poručuje Vladi da će se jaz između Hrvatske i usporedivih zemalja povećati ako nešto ne poduzme.
“Hrvatska se zbog toga izdvaja kao zemlja najizraženijim padom zaposlenosti”, objašnjavaju analitičari središnje banke.
Inflacijski su pritisci prigušeni zbog slabe potražnje i pada uvozne inflacije. Poboljšanju salda tekućeg računa u Hrvatskoj pridonosi, između ostalog, pad robnog uvoza, dok se u usporedivim zemljama poboljšanje temelji na rastu robnog izvoza, kažu u HNB-u i dodaju da će u idućem razdoblju dodatni uteg oporavku biti fiskalna politika zbog ulaska u proceduru pri prekomjernom manjku.
“Sve to upućuje na zaključak da bi se jaz između Hrvatske i usporedivih zemalja mogao još više povećavati bez odlučnijih mjera ekonomske politike”, stoji u analizi HNB-a, u kojoj se dodaje da recentni rast premije za rizik za Hrvatsku pokazuje da to očekuju i financijska tržišta.
Profesor političke ekonomije Luka Brkić misli da je izrazitiji rast gospodarstva teško očekivati. Kada se radikalno promijene ekonomski sustav i ekonomska politika u ovoj zemlji, možemo očekivati rast.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa