Hrvatska seljačka stranka (HSS) upozorila je u petak na štetnost Zakona o državnom poljoprivrednom zemljištu jer prilikom dodjele državne zemlje u podređeni položaj stavlja obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG), a kao primjer navode općinu Lipovljani gdje na natječaju o zakupu zemljišta na razdoblje od 50 godina zemlju nije dobio ni jedan OPG s tog područja.
“Zakon je loš i obistinjuju se upozorenja da će OPG-i ostati bez zemlje, a zemlju u zakup dobiti veliki poljoprivredni sustavi, što će rezultirati gašenjem proizvodnje i života na tim područjima”, ustvrdio je na konferenciji za novinare predsjednik HSS-a Branko Hrg.
HSS stoga traži obustavu svih natječaja za dodjelu državne zemlje koji su u tijeku i izmjene Zakona od državnom poljoprivrednom zemljištu, kojim bi se uvelo bodovanje o dosadašnjem raspolaganju zemljištem te dala prednost domicilnom stanovništvu, jer prema sadašnjim kriterijima oni ne mogu prikupiti dovoljan broj bodova za zakup zemlje.
Hrg ističe kako je dokaz da se radi o lošem zakonu i inicijativa Državne agencije za poljoprivredno zemljište za izmjenom zakona, o čemu je prošli tjedan raspravljao saborski Odbor za poljoprivredu.
Načelnik Općine Lipovljani Mario Ribar kaže da je na zadnjem natječaju 78 hektara državne zemlje dodijeljeno trima poduzećima – Majdan prometu, PP Orahovici i poduzeću Horki, koje je registrirano kao autoprijevozničko poduzeće i dosad se nije bavilo poljoprivrednom proizvodnjom.
To što nijednom OPG-u s područja Lipovljana nije omogućen zakup zemljišta izazvat će negativne posljedice jer poljoprivrednici iz tog izrazito poljoprivrednog kraja gube izvor svoje egzistencije, čime se dovodi u pitanje i opstanak cijeloga kraja, upozorava Ribar.
Slično je stanje u dolini Neretve, Lici, Slavoniji i središnjoj Hrvatskoj, Zagorju, Podravini i Međimurju, pa HSS upozorava da cilj zemljišne politike ne može biti samo proizvodnja hrane, već i očuvanje života u selima.
Predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza Mijo Latin naveo je primjer općine Dvor gdje je 90 hektara poljoprivrednog zemljišta na natječaju dobila tvrtka Zeleni orah iz Zagreba, dok su seljaci s tog područja ostali bez zemlje.
Ne zna se koliko je takvih slučajeva jer Agencija nema obvezu objavljivati rezultate natječaja, istaknuo je Latin.