MMF je Hrvatskoj predložio da se preispitaju porezne olakšice na djecu i slične olakšice i socijalna davanja. Čini se kako jednostavno nisu svjesni stanja u Hrvatskoj, gdje ljudi jedva preživljavaju, a ni ono malo preostalih olakšica za djecu nije dovoljno da neke obitelji ne budu na samom rubu siromaštva, uz konstantno lošu demografsku sliku.
Olakšice za djecu u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je stopa poreza na dječju hranu i prerađenu hranu na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu 13%, i to od početka 2014. godine. Prije toga je u ožujku 2013. Vlada snizila PDV na 10 posto, ali nije im dugo trebalo da stopu poreza ponovno povise i otežaju život građanima s djecom.
Od poreznih olakšica u Hrvatskoj roditelji s malim plaćama gotovo i nemaju koristi – oni državnu potporu za djecu dobiju kroz dječji doplatak. Kada pogledamo srednji sloj, on visinom plaće neznatno prelazi prag za dobivanje dječjeg doplatka, a porezna olakšica koju ostvaruje na osnovu djece relativno je mala.
Olakšice za djecu ulaze u neoporezivi dio plaće, a to pogoduje samo jednom dijelu obitelji s djecom jer je postavljen tako da, ovisno o broju djece, olakšice mogu iskoristiti samo oni s većim plaćama.
Što je MMF i kako funkcionira?
Međunarodni monetarni fond (International Monetary Fund) je posebna organizacija u okrilju Ujedinjenih naroda. Osnovan je zajedno sa Svjetskom bankom u srpnju 1944. godine na međunarodnoj konferenciji u Bretton Woodsu u Sjedinjenim Američkim Državama. Sjedište mu je u Washingtonu.
Republika Hrvatska je postala članicom Međunarodnog monetarnog fonda, MMF 14. prosinca 1992. godine.
Cilj je uspostavljanje međunarodne suradnje na monetarnom području. Svakoj zemlji se određuje njena kvota koja ovisi o bruto domaćem proizvodu (BDP-u), međunarodnoj razmjeni, visini deviznih rezervi te drugim faktorima, pa zemlja mora 25% kvote uplatiti u valutama koje imaju status međunarodnih rezervi, dok se ostatak može uplatiti u nacionalnoj valuti. Na osnovi kvota zemlje stječu pravo na posuđivanje sredstava od MMF-a.
Kod glasovanja radi donošenje odluka ovisi o udjelu kapitala u fondu – najveći glasački udio imaju SAD, Japan, Njemačka, Francuska, Velika Britanija i Kina. Kako se odluke MMF-a donose većinom od 85% SAD i Europska Unija zajednički imaju većinu.
MMF ima tri glavna područja rada: promatranje, financijska i tehnička pomoć.
Financijska pomoć uključuje kredite i zajmove članicama MMF-a s platnom bilancom koja podupire politiku prilagodbe i reforme. Puno je država koje proračunski deficit pokrivaju kreditom MMF-a, no to ima svoje nedostatke – velika ponuda deviza nastalih kreditom, dovodi do pada cijene deviza na tržištu tih država, što dovodi do porasta uvoza roba široke potrošnje i istovremenog nazadovanja domaće proizvodnje i izvoza.
MMF s Vladom razradi program mjera za prevladavanje krize, a krediti se isplaćuju u nekoliko etapa, i to nakon što je utvrđeno da je zemlja primatelj ispunila cilj koji je postavljen za određeno vremensko razdoblje. Obično se odobravaju na tri godine, a dugoročnija pomoć dolazi u obzir za zemlje koje imaju velike strukturne probleme. Od zemalja članica se traži provedba mjera poput poreznih i financijskih reformi, privatizacije državnih poduzeća i fleksibilnosti tržišta rada.
Tehnička pomoć obuhvaća stručnu pomoć svojim članicama pri kreiranju i provedbi financijske i monetarne politike, osnivanju institucija, dogovorima s MMF-om, te statističke podatke.
Može li MMF pomoći Hrvatskoj?
Svrha osnivanja MMF-a 1945. godine bila je da smanji mogućnosti izbijanja ekonomskih kriza širom svijeta, no od kada je MMF formiran, krize su bile čak češće i dublje.
Zanimljivo je kako se rad MMF-a bazira uglavnom na primjeni gotovo istog recepta za sve zemlje, bez obzira na njihove specifičnosti. Ne čudi da primjena njihovih savjeta rijetko daje dobre rezultate.
Upravo to pokazuje i njihova najnovija preporuka, u zemlji poput Hrvatske, gdje se doista teško živi, ukidanje i ono malo preostalih olakšica za djecu, ili njihovo smanjivanje, značilo bi još teži život za većinu građana.
Kada se još uzme u obzir da su olakšice za djecu malobrojne, da nema olakšica na dječju odjeću i obuću, da ne postoji ujednačen sustav, kao što je cijena vrtića, i da je Hrvatska pred demografskim slomom, teško da se može naći imalo opravdanja za ovu najavu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa