Na konferenciji o kolektivnom pregovaranju u Europskoj uniji i Hrvatskoj u srijedu su predstavljeni rezultati projekta internetske baze kolektivnih ugovora u Hrvatskoj, koja omogućuje analizu njihova sadržaja i izradu statistika o utjecaju kolektivnog pregovaranja na radne odnose.
Baza kao alat u kolektivnim pregovorima
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel istaknuo je da će prvi puta u Hrvatskoj postojati baza podataka koja će omogućiti pretraživanje svih elemenata sklopljenih kolektivnih ugovora.
Ta baza bit će alat u kolektivnim pregovorima, kako za sindikate tako i za poslodavce, a u nju je dosad uneseno nešto više od 200 kolektvnih ugovora, rekao je Novosel.
U Hrvatskoj se previše radnih odnosa regulira zakonima, prvenstveno Zakonom o radu, za razliku od, primjerice, Njemačke gdje se cijeli sustav radnog zakonodavstva bazira na kolektivnim ugovorima.
Stoga je cilj SSSH osigurati sektorske kolektivne ugovore koji će biti prošireni na sve pravne osobe u Hrvatskoj, kako bi štitili prava i onih radnika koji nisu sindikalno organizirani, naglasio je Novosel.
Kolektivni ugovori trebaju uravnotežiti radnička prava s mogućnostima sektora
Zamjenik glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Bernard Jakelić upozorio je da bi kolektivni ugovori trebali biti uvjetovani razinom ekonomskog i socijalnog standarda, odnosno da u njima treba postići ravnotežu radničkih prava s mogućnostima određenih sektora i njihovom profitabilnošću.
S obzirom na nestabilnost u pojedinim sektorima, vrlo se teško dolazi do sporazuma, no vjerujem da su predstavnici poslodavaca i sindikata opredijeljeni za sklapanje ugovora koji bi i jednima i drugima omogućili određenu sigurnost, kaže Jakelić.
Thorsten Mueller iz Europskog sindikalnog instituta rekao je kako postoje tendencije decentralizacije pregovora o povećanju plaća, a Hrvatska, koja je tek dvije godine u EU, treba još puno učiniti na jačanju kolektivnog pregovaranja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa