Vjetroelektrane su u EU postale veliki biznis kad je postavljen cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za 40 posto do 2030. godine. Zato ne čude podatci da su trećina svih novih elektrana postavljenih od 2000. godine – vjetroelektrane, te da su pretekle hidroelektrane i postale treći najveći izvor električne energije u EU.
U vjetroelektrane je 2015. godine uloženo 26,4 milijarde eura privatnog kapitala. U Hrvatskoj se također ulaže puno u izgradnju vjetroelektrana, pa će tako u zadarskom zaleđu krenuti gradnja vjetroelektrana u investiciji teškoj 80 milijuna eura.
Od svih tih milijuna i milijardi eura čovjeku se lako zavrti u glavi, pa onda svatko traži svoj „dio kolača.“ Tužbe i „mutni poslovi“, odnosno pogodovanje raznim privatnim tvrtkama, nažalost slučaj su i u ovom poslu, kako u Europi tako i kod nas.
U posljednjih osam mjeseci čak se dva puta dogodilo da je netko lažno ovršio tvrtke koje se bave gradnjom vjetroelektrana u Hrvatskoj, i time ih oštetitio za višemilijunske iznose.
Najprije je u veljači ove godine preko Fine ovršena tvrtka Eko u iznosu od 33 milijuna kuna. Vlasnik tvrtke RH Promet tada je osumnjičen da je najprije krivotvorio dokumentaciju prema kojoj ima određene poslovne odnose s tvrtkom Eko, premda istih nije bilo. Na osnovi tako lažirane dokumentcije i navodnih ugovora o poslovanju, osumnjičenik je sastavio neoriginalno rješenje o ovrsi prema kojemu mu je tvrtka Eko dužna čak 33 milijuna kuna. Rješenje je ovjerio krivotvorenim pečatom javnog bilježnika s klauzulom pravomoćnosti. Na osnovi takve dokumentacije zatražio je od Fine da ovrši Eko, što su oni bez ikakve sumnje i provjere proveli prebacivši taj iznos s računa tvrtke Eko na račun RH Prometa. Srećom, prevarant je ubrzo uhvaćen.
Još nevjerojatnije zvuči činjenica da se dva mjeseca nakon ovog događaja u Fini dogodila identična stvar. Ovog puta su pokradene tvrtke Acciona energija i WPD Enersys koje u Hrvatskoj grade vjetroelektrane u iznosu od gotovo 50 milijuna kuna. Acciona energija ovršena je za 25 milijuna kuna, od kojih su lopovi uspjeli podignuti dva milijuna, a ostatak je blokiran. Transakcija s bankovnog računa WPD Enerysysa stopirana je u posljednjem trenutku, ali do ovršenog novca tvrtka nije mogla doći dok se nije dokazalo da su dokumenti ovrhe i fakture za nepostojeće poslove – lažni. Ovakvi propusti su zbilja zapanjujući, jer ispada da bez ikakve provjere možete doći u Finu s lažnim potpisom i pečatom i ovršiti bilo koga.
No, nažalost, ovakve afere oko vjetroenergije se događaju i na višim instancama, samo se o njima toliko ne govori. U rujnu prošle godine Vlada Zorana Milanovića na svojoj posljednjoj sjednici u hitnu je proceduru progurala prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu električne energije. Tadašnja zastupnica Oraha, Mirela Holy, upozorila je da su se u javnosti pojavile informacije da tim prijedlogom zakona Vlada pogoduje pojedinim tvrtkama i interesnim lobijima bliskim samom vrhu Vlade, a posebno je istaknula tvrtku CEMP.
Upravo njih spominje i bivši prvi potpredsjednik Milanovićeve Vlade Radimir Čačić u svom nedavnom intervjuu koji je dao za Jutarnji list.
Čačić naime optužuje bivšu Vladu, čiji je i sam bio član, da je oštetila državu u poslovima vezanim za vjetroelektrane oko 910 000 000 kuna, tako što su potpisali ugovor s tvrtkom CEMP 21. prosinca 2013. godine. 24 sata prije nego što će početi vrijediti nova tarifa od 53 umjesto dotadašnje 71 lipe po KWh, to je tvrki CEMP donijelo 65 milijuna kuna više svake od sljedećih 14 godina, na koliko je bio potpisan ugovor. Naime, Čačić govori da se otkup vjetroenergije iz planiranih 400 MW povećao na tehnički neodrživih i nepotrebnih 744 MW.
Ovakvo povećano plaćanje energije moglo bi značiti da će se namirivati od novaca HEP-a što bi moglo rezultirati povećanjem cijena za potrošače, što pak znači da će ponovno nečije pogreške plaćati – hrvatski građani.