Obilježavanje 73. obljetnice bleiburške tragedije i križnih puteva počelo je molitvom kod hrvatskog groba na mjesnom groblju u Unterloibachu, nakon čega je procesija otišla prema Bleiburškom polju, gdje je u 12 sati započela službena komemoracija.
„Pozivam vas da dostojno odamo počast svim ratnim i poratnim žrtvama osobito onima koji su bez suda ubijeni po završetku Drugog svjetskog rata te su njihovi zemni ostaci sakriveni po poznatim i nepoznatim grobnicama – rekao je vlč. Tomislav Markić, ravnatelj dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu u uvodnom obraćanju prije svete mise na Bleiburgu.
„Mislimo ovdje misli nade u ponovni susret s našim pokojnicima. Ispunimo se snagom koja dolazi odozgor“ poručio je.
Na Bleiburgu se, prema procjenama organizatora okupilo oko 10 000 hodočasnika.
Svetu misu predvodio je mons. Želimir Puljić, zadarski nadbiskup i predsjednik HBK.
Komemoraciji je prisustvovao predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH, član Predsjedništva BiH Dragan Čović, izaslanik predsjednice Republike Hrvatske Ante Deur, izaslanik predsjednika Vlade RH ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, uz kojega su i ministri Goran Marić, Lovro Kuščević i Milan Kujundžić.
Na komemoraciji su sudjelovali i potpredsjednik Sabora Milijan Brkić, predsjednik saborskog Odbora za ratne veterane Josip Đakić, zastupnici Ante Babić, Ivan Šipić, Bruna Esih, Zlatko Hasanbegović i Željko Glasnović te tajnik Hrvatskoga sabora Davor Orlović.
Među hodočasnicima bila je i dr. Željka Markić, koju na fotografiji možete vidjeti u susretu s jednim od volontera građanske inicijative “Narod odlučuje”, a koji sutra započinje prikupljanjem potpisa za referendum.
Puljić: Bleiburg je metafora progona, mučenja i pogibije
Na početku propovijedi nadbiskup je pozdravio sve hodočasnike koji su došli moliti za žrtve “kolektivnog stradanja koja su, kako znamo, počinili partizani po okončanju Drugog svjetskog rata, a koje su nažalost desetljećima prešućivane ili umanjivane“.
„Ova nas svečanost vodi 7 desetljeća unatrag.
Jahve u Bibliji određuje neka se protekli događaji ne zboravljaju i neka se svake godine obilježavaju. Pamćenje je sastavni dio identiteta obitelji, zajednica i naroda.“ – istaknuo je mons. Puljić.
Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije (HBK), zadarski nadbiskup Želimir Puljić u propovijedi je istaknuo da je Bleiburg “metafora progona, mučenja i pogibije silnoga mnoštva naših sunarodnjaka” koji su bez procesa i suda, bez groba i imena, umirali po logorima i grobištima u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH i Srbiji.
“I ovogodišnje okupljanje u znaku je vjere, molitve i poštovanja prema žrtvama kolektivnog stradanja koje su, kako znamo, počinili partizani po okončanju Drugog svjetskog rata, a koje se, nažalost, desetljećima zatiralo, pravdalo ili umanjivalo”, naglasio je.
Bleiburg nam je opomena i poziv, poručio je nadbiskup Puljić, gledati na prošlost očima vjere s pogledom uprtim “u onoga koji vodi povijest ljudi i naroda”.
“Vrijeme u kojem živimo traži nove ljude, stvaratelje novoga svijeta, nove i drugačije Hrvatske i Europe. Na potezu su sada angažirani kršćani koji se nadaju i vjeruju i ljube, koje prožima duh Evanđelja, pa su kadri živjeti i svjedočiti mir, ljubav i toleranciju”, dodao je.
Naglašava da se, “pred iskustvom netrpeljivosti, zbog čega su i Hrvatska i Europa u 20. stoljeću gorjeli u plamenu mržnje i prezira”, današnji poklonici Kristovoga križa i štovatelji križnih puteva stradale braće osjećaju „pozvanima svjedočiti i propovijedati utopiju mira, ljubavi, praštanja i povjerenja, kako bi nas Gospodin očuvao od kuge, gladi, rata i zla vremena”.
Uvjeren je da i današnje hodočašće ide u tom smjeru. “Ovo je naš odgovor svima onima koji se boje našeg okupljanja ovdje. Molimo zato da našoj domovini Gospodin udijeli trajnu stabilnost i toliko žuđeni mir i slobodu, koje su nam izvojevali naši hrabri branitelji”, dodaje.
Na kraju mise nadbiskup Puljić je zahvalio svim hodočasnicima na ozračju u kojem je održana te se osvrnuo na kritike koje u dijelu javnosti izaziva bleiburška komemoracija. Među ostalim, u dijelu javnosti ona se opisuje kao okupljanje neonacista.
“Čitali ste, digla se cijela Europa. Piše se svašta. Ljudi moji, gdje ti ljudi nalaze takve informacije i dezinformacije. Mi se samo Bogu želimo moliti i Bogu preporučiti one koji su stradali i potaknuti sve da se konačno završi Drugi svjetski rat, ako smijem tako govoriti. Da izgrađujemo Domovinu, ali da ne zaboravljamo one koji su bez suda i osude stradali”, poručio je Puljić uz pljesak okupljenih.
Molitvu za žrtve islamske vjeroispovijesti predvodio je glavni imam Medžlisa Islamske zajednice iz Gunje Idriz Bešlić.
Nakon toga uslijedilo je obraćanje predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića te predsjednika Hrvatskog narodnog sabora BiH i hrvatskog člana predsjedništva BiH Dragana Čovića.
Uz zvižduke Jandroković održao svoj govor
Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković rekao je u subotu na Bleiburškom polju kako će Sabor i u budućnosti biti pokrovitelj komemoracije bleiburškim žrtvama, koje su, naglasio je, jedno od teških poglavlja složene hrvatske povijesti, te je pozvao građane Hrvatske da istom odgovornošću kojom su stvarali neovisnu Republiku Hrvatsku, grade njezinu demokratsku pluralističku budućnost.
“Kao predsjednik Hrvatskoga sabora prošle godine sam obećao da će se pokroviteljstvo Sabora nad komemoracijom u Bleiburgu nastaviti u budućnosti. I te odluke čvrsto ću se držati. Prije svega zbog naše moralne, ljudske i civilizacijske obveze da iskažemo pijetet žrtvama zločina počinjenih iz osvete, mržnje, nesnošljivosti ili ideologije,” rekao je Jandroković što su pljeskom pozdravili okupljeni od kojih je dio sam početak njegova govora popratio snažnim zvižducima.
“Na Bleiburškom polju i u kolonama smrti – na križnim putovima – dogodila su se grozna, dugo godina prešućivana stradanja bez da su počinitelji zločina ikada bili izvedeni pred sud pravde. Danas na ovom mjestu odajemo poštovanje žrtvama – civilima i razoružanim vojnicima, svim izgubljenim životima, ali i preživjelima i njihovim obiteljima čija se svjedočenja ne smiju nikada zaboraviti,” rekao je Jandoković.
To je poglavlje hrvatske povijesti, naglsio je, bilo slom čovječnosti, ljudskog dostojanstva, slobode i racionalnog djelovanja.
Nakon fašističkih zločina počinjenih tijekom Drugog svjetskog rata, komunistička vlast je na Bleiburgu sustavnim i osmišljenim zločinima nad pripadnicima hrvatskog naroda utrla put totalitarizmu, neslobodi i progonu neistomišljenika i time ubila nadu da će graditi demokratsko društvo, rekao je. Desetljećima hrvatski narod bio je talac totalitarnog komunističkog režima i žrtva masovnih povreda ljudskih prava, fizičkog i psihičkog terora, kazao je Jandoković i istaknuo da je to hrvatska povijest: “Ona nije jednostavna – već je složena. Teška i bolna.”
Jedna od povijesnih stečevina na kojoj je izgrađena današnja moderna, samostalna i neovisna demokratska Republika Hrvatska je i Domovinski rat, jedini u 20. stojeću, naglasio je, u kojem je hrvatski narod prevladao razlike i pokazao sposobnost okupljanja u ostvarenju prava na slobodu i vlastitu državnost.
“Danas kada imamo svoju državu, obaveza je svih nas stalno se podsjećati na sve žrtve … i iskazati poštovanje svakom čovjeku koji se hrabro i časno suprotstavio svakom obliku nedemokratskog vladanja. Ako se želimo odgovorno suočiti s prošlošću i graditi budućnost toga trebamo biti svjesni, to priznati i prihvatiti. Prihvaćanje istine znači i prihvaćanje odgovornosti,” poručio je predsjednik Hrvatskog sabora i pozvao da se s istom odgovornošću s kojom je stvarana, nastavi demokratska pluralistička izgradnja Hrvatske.
To znači, poručio je, “suživot različitih interesa i načina života okupljenih oko temeljnih vrijednosti hrvatskog naroda – naših kršćanskih korijena i pripadnosti europskom civilizacijskom nasljeđu,” podrazumijeva društvo koje se “temelji na duhovnosti, plemenitosti i humanizmu i u kojem se poštuje drugi čovjek, njegovo dostojanstvo i prava.”
Takvo se društvo zasniva na djelotvornom dijalogu i pronalaženju zajedničke osnove za suradnju i rješavanje problema u interesu svih hrvatskih ljudi, u domovini i iseljeništvu, istaknuo je.
“Stoga svi zajedno moramo pronaći u sebi dodatnu snagu i hrabrost da prepoznamo i prihvatimo takav sustav vrijednosti kojim ćemo zrelo i odgovorno pokušati prevladati sve nesnošljivosti i podjele u društvu. Zato je na svima nama da pridonesemo daljnjem uspješnom demokratskom razvoju jedine naše Hrvatske – u pamćenju, ali i oprostu – u prihvaćanju drugog – i u zajedništvu i solidarnosti,” poručio je predsjednik Sabora.
Središnja komemoracija u povodu 73. obljetnice Bleiburške tragedije i hrvatskoga Križnog puta završena je polaganjem zajedničkog vijenca predsjednice Republike Hrvatske, predsjednika Hrvatskoga sabora i predsjednika Vlade Republike Hrvatske i paljenje svijeća uz Spomenik na Bleiburškom polju.
Čović. Više nego ikad trebamo svehrvatsko jedinstvo
Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH, član Predsjedništva BiH Dragan Čović u svom je govoru naglasio da komemoracijom na Bleiburgu “čuvamo sjećanje na sve križne puteve hrvatskoga naroda”.
“Iskazujući zahvalnost za svaku žrtvu Križnog puta, misa sjećanja i trganja od zaborava Bleiburga neka nas ojača da pošaljemo snažnu civiliziranu poruku i onima koji bi ponovno pisali povijest našeg naroda u ime nas, kojima iznova smeta i ova komemoracija i naše hodočašće”, rekao je.
Istaknuo je nužnost svehrvatskog jedinstva, pogotovo danas kada si i Hrvatska i BiH suočene s problemom demografije.
“I sada nam je potrebno, više nego ikada, svehrvatsko jedinstvo. Opet se na kušnju stavlja naša demografska snaga i u Hrvatskoj i BiH. Potaknuti globalnim kretanjima ljudi i potragom za boljim životom, jer svatko iz svoje perspektive smatra da im današnje domovine nisu ponudile dovoljno, počeli smo ponovno napuštati svoja ognjišta i naseljavati druge zemlje”, upozorio je Čović.
Upozorio je i da su Hrvati u BiH neravnopravni spram druga dva naroda te da postoje nastojanja da se Hrvate potpuno obespravi i izbriše.
“Međutim, kao i mnogo puta do sada, kada smo bili stavljeni na najveća povijesna iskušenja, uspjeli smo se otrgnuti. Uvjeren sam da ćemo ponovno pronaći zajedništvo koje nam je sada potrebno više nego ikad prije te iznači način i formirati zajednički odgovor na ova moderna iskušenja našeg naroda”, kazao je.
Naglašava i da Hrvati u BiH to ne mogu sami. “Treba nam snažna pomoć Vlade RH”, rekao je te zahvalio predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću i ministrima u Vladi RH na zajedničkom traženju nužnih rješenja.
U 12 sati na Blajburškom polju započeo službeni dio.
Rigorozna kontrola hodočasnika: helikopteri i policija
Misu će predvoditi zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije (HBK) Želimir Puljić, a molitvu za žrtve islamske vjeroispovijesti glavni imam Medžlisa Islamske zajednice iz Gunje Idriz Bešić.
Rigorozne kontrole ovogodišnje komemoracije osjetile su se već na ulazu u Austriju, gdje su putnici u autobusima i vozilima na putu za Bleiburg pomno kontrolirani na granici tako da se čekalo pedesetak minuta.
Mjesto komemoracije bilo je puno policijskih snaga, a nadlijetali su ga helikopteri.
Dvije su osobe udaljene uz pratnju policije, javio je Večernji list.
Suorganizatori komemoracije u liturgijskom dijelu su Ravnateljstvo dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu i Hrvatska katolička misija u Klagenfurtu, a komemoracija se održava pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora te supokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine, javlja HRT.
Komemoraciji je prisustvovao predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH, član Predsjedništva BiH Dragan Čović, izaslanik predsjednice Republike Hrvatske Ante Deur, izaslanik predsjednika Vlade RH ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, uz kojega su i ministri Goran Marić, Lovro Kuščević i Milan Kujundžić.
Na komemoraciji su sudjelovali i potpredsjednik Sabora Milijan Brkić, predsjednik saborskog Odbora za ratne veterane Josip Đakić, zastupnici Ante Babić, Ivan Šipić, Bruna Esih, Zlatko Hasanbegović i Željko Glasnović te tajnik Hrvatskoga sabora Davor Orlović.
Na Bleiburgu se odaje počast stradanju više desetaka tisuća hrvatskih civila i vojnika poražene NDH koji su se u svibnju 1945. u Austriji htjeli predati savezničkim snagama, ali ih je britanska vojska izručila Jugoslavenskoj vojsci.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
