Vrućine nisu samo temperaturni, već i politički pojam u Zagrebu. Točnije, u zagrebačkom naselju Borovje. Takozvana zelena vlast gradonačelnika Tomislava Tomaševića najavila je gradnju 11 stambenih zgrada na prostoru kojega stanovnici smatraju jednom od posljednjih prirodnih oaza. I dok Tomašević preko medija poručuje da od planiranog projekta neće odustati, građani su se ujedinili u inicijativu. Istupom u javnost ukazali su na nedostatke plana Grada.
>Borovje proziva Tomaševića: ‘Na Savici protiv gradnje crkve, kod nas za 11 zgrada’
Borovje – predmet zeleno-političkog sukoba
Zagrebačko naselje Borovje postalo je predmetom zeleno-političkog sukoba. Doslovno, ali i paradoksalno, obzirom na gradsku vlast kojoj su navodno u DNK upravo ‘zelene politike’. Gradonačelnik Tomislav Tomašević najavio je, naime, plan gradnje 11 stambenih zgrada za tzv. priuštivo stanovanje. I sve to na površini koju građani Borovja smatraju svojom posljednjom zelenom oazom.
Sukob je otvoren i javno, pred medijima. Građani, složni u zamisli da opstruiraju Tomaševićeve planove o gradnji, okupili su se u inicijativu predavši više od tisuću pojedinačnih prigovora na prijedlog Urbanističkog plana uređenja Borovje – zona jug. Prigovore su predali Gradskom uredu za mjesnu samoupravu, promet, komunalne poslove, civilnu zaštitu i sigurnost.
Što predviđa plan?
Plan Grada Zagreba, koji bi obuhvatio područje obuhvaćeno prijedlogom UPU-a koje se prostire na oko 7,27 hektara, predviđa izgradnju približno 600 stanova. U njima bi, prema procjenama, živjelo oko 1.700 novih stanovnika.
Od ukupne površine, oko 4,08 hektara bilo bi namijenjeno pretežito stambenoj izgradnji. Javni park trebao bi zauzimati 1,23 hektara. Dodatni prostor navodno bi bio namijenjen sportskim i rekreacijskim sadržajima.
Što traži Građanska inicijativa Borovje?
Predstavnici inicijative zatražili su obustavu aktualnog postupka, izradu novog plana na temelju dodatnih stručnih analiza te veće uključivanje stanovnika Borovja u odlučivanje o budućnosti prostora. Smatraju da predloženi model izgradnje nije prilagođen stvarnim potrebama i mogućnostima kvarta koji se, prema njihovu mišljenju, već sada suočava s nedostatkom prometnih kapaciteta, javnih sadržaja i komunalne infrastrukture.
Stanovnici Borovja, koji su izašli pred kamere, upozoravaju da problem nije samo u samoj gradnji, nego u činjenici da postojeća infrastruktura, kako tvrde, nije spremna za dodatni broj ljudi.
Među članovima Inicijative je i pjevačica Alka Vuica koja je među ostalim istaknula da kvart već sada ima probleme s kapacitetima škole, vrtića i ambulante, kao i s prometnom povezanošću.
Na konferenciji za medije članovi Inicijative istaknuli su i nedostatak parkirnih mjesta te izostanak prometne analize. Upozorili su i na problem dodatnih nekoliko stotina automobila ukoliko se ostvari Tomaševićev plan.
Gubitak zelene površine
Argument inicijative bio je i gubitak zelene površine. Stanovnici tvrde da je riječ o posljednjoj većoj povezanoj zelenoj zoni u Borovju koja ima važnu ulogu za kvalitetu života u naselju. Upozoravaju da zelene površine u velikim gradovima nisu samo estetski dodatak, nego imaju važnu funkciju u smanjenju toplinskih otoka, poboljšanju kvalitete zraka, upijanju oborinskih voda i stvaranju prostora za rekreaciju. Stoga traže dodatne analize utjecaja na okoliš, tlo, životinjske vrste, podzemne vode i okolne kuće.
Predstavnici inicijative pritom prozvali su predstavnike sadašnje gradske vlasti koji su i sami prije nekoliko godina upozoravali na problem preizgrađenosti Borovja. Zbog toga smatraju da postoji nesklad između ranijih najava o zaštiti kvalitete života u zagrebačkim kvartovima i aktualnih urbanističkih planova.
Ovaj slučaj otvara širu raspravu o smjeru razvoja Zagreba. Gradska vlast suočena je s pritiskom zbog nedostatka stanova i visokih cijena nekretnina, zbog čega zagovornici nove gradnje ističu da se grad mora razvijati unutar postojećih granica, a ne samo širenjem prema rubnim područjima. S druge strane, stanovnici brojnih zagrebačkih naselja upozoravaju da nekontrolirana gradnja bez istodobnog ulaganja u promet, škole, vrtiće i zelene površine smanjuje kvalitetu života postojećih stanovnika.
Inicijativa se ne protivi priuštivom stanovanju, već načinu njegove provedbe. Rješenje ne vide u prenapučenim kvartovima i najavljuju nastavak aktivnosti kroz daljnje korake poput peticija i prosvjeda.
Tomaševićeva vizija – promijenjena
S druge strane, Tomislav Tomašević budućnost Borovja vidi drukčije od njegovih stanovnika. Svoj stav o ovoj temi zagrebački gradonačelnik je kratko prokomentirao porukom da ostaje pri svojoj odluci.
Tomašević tvrdi da je izgradnja stanova za priuštivi najam u Borovju, Svetoj Klari i Podbrežju bila jasno istaknuta u predizbornom programu. Naglašava da su cijene najma u Zagrebu postale nepodnošljive i da Grad mora osigurati priuštivo stanovanje. Navodi i da je to zemljište predviđeno za stambenu namjenu još prije dva desetljeća.
Stanovnici i oporba optužuju gradonačelnika da sada provodi “betonizaciju” protiv kakve je nekada sam prosvjedovao kao aktivist. Nije teško zaključiti da je Borovje još jedna postaja koja razotkriva hipokriziju ‘zelenih politika’ zagrebačke vlasti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.