Bučino ulje – crno tekuće zlato međimurskog kraja

ulje bundeve
Foto: Depositphotos

Bučino je ulje crno tekuće zlato međimurskog kraja. Dobiva se od koštica buče koja je sve popularnija među tamošnjim poljoprivrednicima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No taj posao iziskuje puno truda i vremena. Od berbe tikvi, preko prerade, sušenja do prešanja kojim se dobivaju kapljice zdravlja, koji će ove godine biti i do 50 posto manje, kažu uzgajivači, navodi HRT.

Potječu iz Meksika

Uzgajali su je još stari Egipćani, izvorno potječu iz Meksika, a zahvaljujući španjolskim moreplovcima – prenijeta je u Europu. Bundevom je u Hrvatskoj prošle godine zasađeno čak 200 hektara više nego godinu ranije. Povoljne vremenske prilike u Međimurju idu na ruku uzgajivačima koji ovih dana završavaju posljednje berbe. No ove će godine ubrati i 50 posto manje tog povrća.

– Ove godine je katastrofalno za tikvu. Ove godine tu smo i navodnjavali. Ima nešto tikve ali opet nema koštica. Pretpostavljamo da će prinos biti oko tonu mokrih koštica na hektar znači otprilike 450 kila suhe koštice. S tim ne možemo biti zadovoljni jer smo morali pokriti troškove sjemena, navodnjavanja, a nemamo ni svoj kombajn. Kad se sve zbroji bit ćemo na nuli, kaže Mario Branović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Urod još više podbacio u Austriji i Sloveniji

Pokrit će se kaže ovaj mladi poljoprivrednik, drugim zasijanim kulturama. Gospodin Josip Cerovec svoje je nasade već pobrao pa sada vrši uslugu drugim poljoprivrednicima koji nemaju vlastiti kombajn. I on se slaže da ova godina po prinosu neće biti zadovoljavajuća – prosjek je 600 kg po hektaru suhih koštica, znači 1200 mokrih.

Dodaje kako su koštice slabije, i ne zna kako će se to odraziti na cijenu. Trenutna je 8-9 kuna za kilogram mokre. Još je gora situacija u Austriji ili susjednoj Sloveniji gdje je urod još više podbacio. Bez obzira na to, proizvođači će probati izvući koju kunu u preradi golica i tako barem malo namiriti zaradu.

– Prvo ćemo ih oprati, nakon toga će se sušiti do jutra i nakon sušenja ideju u pakiranje. Odvaja se smeće i nakon pakiranja vjerojatno 80 posto pretvarati u ulje tako da ćemo nešto sitno prodati, objašnjava Branović čije je ulje dvije godine osvojilo srebrnu medalju u Hrvatskoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Preraditi koštice nije lak zadatak

U ovoj uslužnoj uljari Šenkovec godišnje se ispreša oko 50 tona suhih koštica. S jedne preše od 25 kilograma dobije se otprilike 7-8 litara 100-postotnog, čistog bučinog ulja. Međutim, sve ovisi o kvaliteti koštice, kaže direktorica uljare Lucija Križarić. Ona je taj posao sa suprugom preuzela prije sedam godina.

– Prvo koštice idu na mlin gdje se samelju. To traje oko 5-10 minuta za 25 kg. Zatim idu na mikser gdje se na 25 kg dodaje litra do litra i pol vode i do 30 dg soli. Nakon toga ide pečenje na 120 stupnjeva otprilike 45 minuta do sat. Nakon toga ide prešanje, objašnjava.

Hladno prešanje

K njima na preradu golice donose ljudi iz svih krajeva Hrvatske. Osim klasičnog, toplog prešanja, vrše i uslugu hladnog prešanja golica. Kod hladnog prešanja za litru ulja treba 7-8 kilograma. Obrada 10 kilograma koštica traje sat vremena. To ulje ide samo do 40 stupnjeva pa ima okus kao da se jede posušena koštica. I svjetlo zelene boje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Čar bučina ulja prepoznaje sve više potrošača. Neki uzimaju žlicu tog ulja i natašte, zbog zdravlja. Žlica je to crnog zlata, bogatog vitaminima i mineralima uz koju možete i regulirati tjelesnu težinu. Zato – u slast!

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.