“Korupcija je temeljni problem današnjeg hrvatskog društva i kao takva značajno utječe na gospodarstvo, pozitivnu poduzetničku klimu, ulaganja, zapošljavanje i stvaranje društveno odgovornog poslovanja. Svi pokazatelji ukazuju na to da države koje su transparentne, odgovorne i s niskom razinom korupcije ostvaruju pozitivne gospodarske rezultate, doprinose razvoju društva i povećavaju standard svih svojih građana. Dobra gospodarstva se lako prilagođavaju, fleksibilna su, imaju jasne propise, unaprijed postavljena tržišna pravila, te učinkovitu administraciju koja predstavlja javni servis za uklanjanje svih poslovnih prepreka”, istaknulaje u svom intervjuu za Narod.hr Davorka Budimir, predsjednica Transparency international Hrvatska
Narod.hr: Kako korupcija utječe na gospodarsku stabilnost?
Budimir: Gospodarska stabilnost temelji se na jasnim pravilima koja podjednako vrijede za poslovne subjekte bez iznimke. Naš temeljni problem su mnogobrojni zakoni i propisi, te nepostojanje sustava jasne kontrole kako bi se upravljalo koruptivnim rizicima. Unaprijed se ne izračunavaju učinci propisa koji se donose, pa su štete od nekih zakonskih rješenja prevelike. Svako nepošteno poslovanje je štetno i opasno za gospodarstvo. Mi pogrešno razmišljamo o korupciji misleći da je ona samo u postupcima javne nabave ili u poslovima između privatnog i javnog sektora. Koruptivno ponašanje je svaka nepravilnost u poslovanju i obavljanju djelatnosti. Kada kao poslodavac ne isplaćujete poštenu plaću zaposlenicima, kada ne poštujete radnička prava, kada ne plaćate poreze i sva javna davanja, kada ne ispunjavate svoje obveze prema poslovnim partnerima-kupcima i dobavljačima roba i usluga. Isto tako koruptivno ponašanje odnosi se na zaposlenike koji moraju prihvatiti promjenu ponašanja u ispunjavanju obveza odgovornog, savjesnog i poštenog rada. Koruptivno ponašanje je i nesavjestan rad u javnom sektoru svakog onog zaposlenika koji svoj posao ne obavlja odgovorno i učinkovito.
Narod.hr: Kako se mjeri percepcija korupcije i kako korupcija utječe na povjerenje u institucije?
Budimir: S obzirom da o korupciji saznajemo tek kada ona dolazi pod svjetla javnosti kroz skandale, istrage i suđenja vrlo je teško mjeriti samu percepciju. Postoje mnoga svjetska istraživanja, ali su ona ograničena u svom dosegu. Transparency international ima dva važna alata za mjerenje: Indeks percepcije korupcije i Globalni barometar korupcije. Indeks percepcije korupcije je sveobuhvatno istraživanje čiji rezultati se temelje na vrednovanju različitih pokazatelja u relevantnim svjetskim istraživanjima. Države svijeta se uspoređuju i rangiraju na skali od 0 do 100, pri čemu su najkorumpiranije države one s 0, a najtransparentnije one sa 100 bodova. Hrvatska je ove godine na 51 bodu, a što je svrstava u manje korumpirane države. Drugo istraživanje je Globalni barometar korupcije koji istražuje povjerenje građana u institucije. Zanimljivi su podaci za Hrvatsku koji su objavljeni 2013. godine koji pokazuju da hrvatski građani imaju najmanje povjerenja u političke stranke i pravosuđe. Otuda je i razočaranost političkim institucijama, a koja se ogleda u manjem izlasku na birališta i aktivizmom građana. Građani najviše vjeruju svojoj obitelji i prijateljima.
Narod.hr: Kako hrvatska stoji po pitanju korupcije u odnosu s ostalim članicama EU?
Budimir: Prvo antikorupcijsko izvješće Europske komisije objavljeno 2014. godine pokazalo je da je Hrvatska suočena s velikim problemom korupcije. Na razini svih 28 članica EU 74% građana smatra da je u njihovoj državi korupcija rasprostranjena, a u Hrvatskoj to smatra 94% njih. Dok je na razini EU 4% građana tijekom 2013. bilo u prilici nekoga podmititi ili svjedočiti korupciji u Hrvatskoj je to učinilo 6% njih. Također 81% Hrvatskih tvrtki smatra korupciju preprekom u poslovanju.
Narod.hr: U kojim sektorima je korupcija najveća?
Budimir: Najveći problemi u Hrvatskoj su, prema izvješću, nedovoljna implementacija postojećeg pravnog okvira, naglasak na represiji umjesto prevenciji, nepotizam u javnom sektoru, visoka politiziranost javne uprave, nizak standard integriteta u politici te korupcija u javnim tvrtkama i javnoj nabavi. Od sektora izdvojeno je zdravstvo i pravosuđe.
Narod.hr: Što biste promijenili? Imate li neki konkretan primjer neučinkovitog propisa?
Budimir: Svakodnevno svjedočimo brojnim nelogičnim propisima koje nam poduzetnici svakodnevno prijavljuju. Navesti ću samo jedan aktualan primjer. Ministarstvo poljoprivrede inicira donošenje Zakona o poštenoj trgovačkoj praksi u lancu opskrbe hranom/ Zakon o zabrani nepoštenih trgovinskih uvjeta u lancu opskrbe hranom, kako glasi radni naslov. Logičnim se nameće pitanje zašto takav propis inicira ministarstvo koje bi se trebalo baviti unaprjeđenjem poljoprivredne proizvodnje, zaštitom domaće proizvodnje, farmera, OPG-ova i sl.? Ovim se propisom regulira trgovina, a ne poljoprivreda i ne samo to već se onemogućava plasiranje domaćih proizvoda u opskrbnu mrežu.
Narod.hr: Kako korupcija općenito utječe na društvo?
Budimir: Korupcija razara društvo u cijelosti, od sustava vrijednosti, integriteta institucija do građana, a posebno je opasno kada ona postane dio cjelokupnog sustava. Kada građani i pojedinci koruptivno ponašanje prihvatimo kao legitimno i normalno, kada mu se ne suprotstavljamo, kada ga prihvaćamo kao normalno tada smo kao društvo u problemu. Naša promjena se mora ogledati u tome da se oslobodimo straha, da ukazujemo na nepravilnosti, da tražimo i inzistiramo da budemo informirani i da se kao pojedinci mijenjamo. Na svaku nepravilnost treba ukazati, a tijela javne vlasti trebaju otvoriti svoje podatke i dati ih javnosti. To je borba protiv korupcije i borba za transparentno društvo. Svaka općina, grad ili županija sve zapisnike i prateće dokumente treba javno objaviti, a na nama kao građanima je da ih konzumiramo, ako želimo.
