Hrvatska i Bugarska imaju odlične političke odnose te interes za promicanje euroatlantskih intergracija zemalja jugoistočne Europe, suradnje u energetici i infrastrukturi te ulasku u Schengen, izjavili su u utorak predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović i bugarski predsjednik Rosen Plevneliev.
Plevneliev je prvi strani dužnosnik u službenom posjetu Grabar-Kitarović kao predsjednici državi, a ta je zemlja uvelike zagovarala pristup Hrvatske euroatlantskim integracijama i bila među prvima koja je ratificirala protokol o pristupanju Hrvatske NATO-u i pristupni ugovor u EU.
“Zajednički nam je interes europski i euroatlantski put svih zemalja jugoistoka Europe”, rekla je predsjednica Grabar-Kitarović na zajedničkoj konferenciji za novinare s Plevnelievom nakon njihova susreta.
Bugarski predsjednik je potvrdio da dvije zemlje moraju pomoći sudjedima u euroatlantskim integracijama.
“Hrvatska i Bugarska moraju misliti izvan granica svojih država. Jugoistočna Europa je naš dom (…) a naše dvije zemlje su bile i bit će čimbenik sigurnosti, stabilnosti i razvoja”, kazao je Plevneliev.
Dvoje predsjednika istaknulo je važnost bolje energetske i prometne povezanosti cijele regije, navodeći kao projekte od zajedničkog interesa LNG terminal na Krku i Jadransko-jonski plinovod te izgradnju autocesta, kao i suradnju na reindustrijalizaciji i IT industriji.
Kada je u pitanju bilateralna gospodarska suradnja, iako je u 2014. ukupna robna razmjena između dvije zemlje znakovito povećana i iznosila je 138,18 milijuna eura, od čega je preko 67 posto hrvatski uvoz, to i dalje pokazuje nedovoljno iskorišten gospodarski potencijal jer sa Srbijom, primjerice, Bugarska bilježi 800 milijuna eura robne razmjene.
No, složili su se Grabar-Kitarović i Plevneliev, trend je pozitivan i sve je više hrvatskih tvrtki na bugarskom tržištu i obrnuto. Za gospodarstvo je važna i prometna povezanost, a na pitanje o otvaranju direktne zračne linije između Zagreba i Sofije, Plevneliev je kazao da dvije zemlje na tome rade i da će se “prije ili kasnije to dogoditi”.
“Mislim da će se to nametnuti kao konkretna potreba”, ocijenila je Grabar-Kitarović.
Pojačana suradnja u gotovo svim područjima
Što se tiče pitanja ulaska dvije zemlje u schengenski prostor, obje strane dijele mišljenje da zadovoljavaju kriterije da što prije budu dio Schengena. Hrvatska podnosi zahtjev za ulazak u Schengen u srpnju ove godine, dok je Bugarska to učinila još 2010.
“Mi se odnosimo odgovorno, čuvamo vanjske granice EU-a i imamo punu potporu Zagreba”, kazao je šef bugarske države, izrazivši žaljenje što Bugarska i Rumunjska toliko dugo čekaju iako su, kako tvrdi, “tehnički bolje pripremljene od mnogih dugih zemalja”. Razlog tome vidi u “suvišnom politiziranju u nekim članicama” EU-a.
“Nadam se da se radi o problemu koji će uskoro biti raščišćen”, kazao je Plevneliev.
Dvije zemlje pojačanu suradnju vide i na području upravljanja europskim fondovima. Plevneliev je kazao da su u prve dvije godine članstva imali problema u povlačenju i upravljanju europskim fondovima.
“Danas dobro upravljamo tim fondovima, drastično smo popravili transparentnost i učinkovitost upravljanja europskim fondovima i tu imamo što prenijeti hrvatskim prijateljima”, rekao je Plevneliev. Prema njegovim riječima, bugarska iskoristivost EU fondova je 80 posto, a cilj im je prijeći 90 posto. Ta je zemlja ujedno i jedna od rijetkih u EU koja bilježi gospodarski rast i najmanju zaduženost.
Stanje u Hrvatskoj, kazala je predsjednica, nije zadovoljavajuće glede stope iskoristivosti EU fondova i od Bugarske možemo puno naučiti.
Govoreći i gospodarskom oporavku zemlje kazala je da “Hrvatska, nažalost, još ne bilježi gospodarski rast. Bugarsko iskustvo nam je tu dragocjeno jer dijelimo iste ili slične strukturne probleme”, dodala je predsjednica.
Bugarski predsjednik je podsjetio na višestoljetne prijateljske odnose Bugarske i Hrvatske koji imaju “duboko korijenje”. Posebno je istaknuo Josipa Jurja Strossmayera koji “ima posebno mjesto u bugarskoj povijesti”. Tako je povodom jubileja 200-te obljetnice Strossmayerova rođenja u veljači u organizaciji Instituta za balkanistiku i Centra za trakologiju Bugarske akademije znanosti u Sofiji bio organiziran “Tjedan biskupa J.J. Strossmayera”. U znak zahvalnosti tom “eruditu i dobročinitelju” u Sofiji je Strossmayeru postavljen spomenik i nazvana ulica.
Milanović i Plevneliev: Odnosi Hrvatske i Bugarske iznimno dobri
Odnosi Hrvatske i Bugarske iznimno su dobri, ocijenili su premijer Zoran Milanović i bugarski predsjednik Rosen Plevneliev, priopćeno je u utorak iz Banskih dvora.
Bugarski predsjednik boravi u dvodnevnom službenom posjetu Hrvatskoj. S Milanovićem je osim o bilateralnim odnosima razgovarao i o pripremama za ulazak u schengenski prostor te o stanju u jugoistočnoj Europi i europskim perspektivama regije.
Leko i Plevnelijev složni da članstvo u Europskoj uniji osigurava mir i napredak ove regije
Predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko i predsjednik Republike Bugarske Rosen Plevnelijev istaknuli su potrebu za jačanjem gospodarske suradnje dviju država, osobito u energetici, turizmu, poljoprivredi i znanosti.
Leko je priredio radni ručak u Hrvatskom saboru za bugarskog predsjednika Plevnelijeva, koji boravi u službenom posjetu Hrvatskoj. Ponovili su opredijeljenost za jačanje političke suradnje u Europskoj uniji, poglavito kad je riječ o ulasku obje zemlje u Šengenski prostor.
Istaknuli su i zajednički interes Hrvatske i Bugarske da države Zapadnog Balkana nastave proces euroatlantskih integracija, ocijenivši kako članstvo u Europskoj uniji osigurava mir i napredak ove regije.
U srijedu će zajedno s Grabar-Kitarović biti na hrvatsko-bugarskom gospodarskom forumu. Boravak u Hrvatskoj će završiti u srijedu popodne posjetom Muzeju krapinskih neanadertalaca.
Tekst se nastavlja ispod oglasa