Tijekom noći na petak u slovensku Dobovu stigla su četiri vlaka s više od 4000 migranata dovezenih iz istočne Slavonije, a slovenski mediji počeli su otvorenije pisati o katastrofalnom stanju u takozvanim “prihvatnim centrima” u Dobovi i Brežicama koje se dodatno pogoršava usporavanjem primanja migranata u Austriju.
Na slovenskom graničnom prijelazu Šentilj jutros se nalazi skoro tri i pol tisuće promrzlih i nervoznih izbjeglica i migranata jer ih austrijski sigurnosni organi nisu puštali dalje, javljaju slovenski mediji.
Nakon što su se u stranim, pa i u njemačkim medijima, pojavila svjedočenja o vrlo teškim i nehumanim prilikama i postupcima kojima su izloženi migranti u Brežicama i Dobovi, nakon pristizanja iz Hrvatske, o tome danas u reportažama svojih novinara koji su početkom tjedna bili sa izbjeglicama, policajcima, aktivistima i humanitarnim djelatnicima, pišu ljubljansko “Delo” i “Dnevnik”, dva najveća slovenska dnevna lista.
Neke od njihovih konstatacija su zajedničke: takozvana “registracija” izbjeglica koja se tumači poštivanjem schengenskih propisa nema smisla jer se ionako oslanja na podatke koje daju migranti jer nemaju dokumenata, a i zato jer se “registrira” samo dio pristiglih, a svi se ionako upućuju u izbjegličke centre i prema Austriji.
“Delov” novinar koji je posjetio izbjeglički centar u Dobovi, odnosno prostore nekadašnje tekstilne tvornice u koju se dovode tisuće umornih i prestrašenih ljudi, tvrdi da se u nekim aspektima moguće složiti s ocjenom jedne slovenske aktivistice koja je premijeru Miri Ceraru Dobovu opisala kao “koncentracioni logor”.
Žene koje je dovezao vlak Hrvatskih željeznica nisu uspjele tijekom vožnje otići u toalet, i moraju čekati hoće li imati sreću na slovenskom vlaku jer je prihvatni centar bez zahoda, samo jedan liječnik trebao bi pregledati nekoliko tisuća ljudi, hrane je premalo, kao i humanitarnih djelatnika i aktivista, a razlog su i birokratski postupci jer svatko tko želi biti uključen u davanje pomoći mora ići u Ljubljanu kako bii dobio pismenu dozvolu, opisuje novinar “Dela”.
“Istina je da stanje podsjeća na koncentracijski logor. U dvorani nekadašnje tvornice tekstila nema toaleta niti mjesta gdje bi se ljudi umili, a zbog nesnosnog smrada radije spavaju na otvorenom. Naguravaju se kad se dijeli hrana jer se boje da ne ostanu bez nje. Ali najveći je problem raspad sistema. Vojska bi mogla osigurati da se postavi poljska kuhinja kako bi pojeli nešto toplo, a ovako im pri naglom odlasku iz vrećica padaju nagomilane riblje konzerve i ostala hrana, što širi stereotipe kako nisu gladni”, piše novinar vodećeg slovenskog lista.
Što se tiče postupaka policije, navodi da je i ona nervozna jer im smjene traju i po 12 sati ili duže, ali da to nije opravdanje što je među policajcima “dosta onih” koji naglas izriču “bezobrazne ksenofobne opaske” i koji nisu vrijedni odore koju nose jer sramote državu.
Novinarka “Dnevnika” opisuje stanje u novom “prihvatnom centru” uz granicu s Hrvatskom u kojemu brojni policajci pod specijalnom opremom i s oružjem čuvaju masu od više tisuća izbjeglica unutar ograđenog prostora.
“Po zraku mašu pendrecima kao upozorenje, dok umorni prevoditelj megafonom poziva ljude da budu strpljivi jer će svi doći na red za transport, autobusi upravo dolaze. No, to je laž jer autobusa kao i inače ima premalo, pa nervoza jača”, opisuje novinarka “Dnevnika” psihozu koja se zbog čekanja širi među izbjeglicama i policajcima koji ih čuvaju.
U trenucima kad se napetost širi, policajci pendrecima udaraju po ogradi, izbjeglice viču: Želimo ići, a prenatrpani kamp postaje u nekim trenucima mjesto gdje u stampedu neki padaju po podu, dok gomila ide preko njih.
“Ovaj je čudom preživio, ali je samo pitanje vremena kad će doći do prve smrtne žrtve”, kazao je jedan od policajaca nakon što je gomila pregazila mlađeg muškarca koji je bio pun modrica i u nesvjesnom stanju nakon jednog takvog naguravanja, ali je ustanovljeno da je ipak živ.
“Očito će morati doći do prve smrtne žrtve da bi se nešto promijenilo”, dodao je policajac.
Četiri zemlje ponudile privremeni smještaj za 12 tisuća migranata, Hrvatska ponudila 2.000 mjesta
Četiri zemlje koje se nalaze na balkanskoj migrantskoj ruti mogu odmah omogućiti privremeni smještaj za ukupno 12 tisuća migranata, od kojih je Hrvatska spremna osigurati dvije tisuće, objavila je u četvratak navečer Europska komisija.
Komisija je objavila priopćenje nakon prve video-konferencije osoba za kontakt za razmjenu informacija o izbjeglicama. Sve zemlje s balkanske rute koje su u nedjelju sudjelovale na summitu u Bruxellesu dogovorile su se da će imenovati osobe za kontakt koje će na dnevnoj osnovi razmjenjivati informacije o kretanju izbjeglica i upravljanju migrantskim valom.
Jedna od najvažnijih odluka nedjeljnog summita je obećanje država sudionica da će do kraja godine izgraditi kapacitete za privremeni smještaj za 50 tisuća ljudi u Grčkoj i još 50 tisuća u ostalim zemljama duž te rute.
Prema priopćenju Komisije, četiri zemlje s rute obavijestile su da mogu odmah staviti na raspolaganje kapacitete za privremeni smještaj za ukupno 12 tisuća ljudi – od toga Hrvatska dvije tisuće, Austrija pet tisuća, Srbija tri tisuće i Slovenija tri tisuće.
Grčka je izvijestila o svojim planovima za osiguranje 50 tisuća mjesta do kraja godine, od čega 20 tisuća u udomiteljskim obiteljima kroz subvencije za stanovanje u suradnju s UNHCR-om.
Prihvatni centri u Grčkoj različiti su od prihvatiliša u ostalim zemljama. U Grčkoj će ljudi biti privremeno smješteni dok čekaju da im se riješi zahtjev za azil, kao i za one kojima je zahtjev riješen a koji će čekati na relokaciju u neku drugu zemlju članicu EU-a, ako je zahtjev pozitivno riješen, dok će oni koji ne dobiju azil tamo čekati na povratak u svoje zemlje.
S druge strane, prihvatni centri u ostalim zemljama na toj ruti služit će samo tome da se ljudima osigura privremeni smještaj kako ne bi spavali na kiši i hladnoći dok čekaju transport za dalje.
Komisija je izvijestila da su zemlje članice do sada najavile slanje ukupno 183 policajca u Sloveniju, od ukupno 400 koliko je zatraženo. Do sada je njih 30 već raspoređeno.
Komisija dodaje da je Frontex na video-konferenciji izvijestio da je poslao pisma nacionalnim koordinartorima u Grčkoj, Bugarskoj, Mađarskoj i Hrvatskoj te ministrima unutarnjih poslova Hrvatske i Grčke, a u vezi s operacijom Posejdon u Sredozemlju i s odlukom o slanju Frontexa na bugarsko-tursku granicu, hrvatsko-srbijansku te u Grčku.
U tim pismima Frontex je iznio kako zamišlja svoju potporu i sada traži odgovor i suglasnost od nacionalnih vlasti.
Komisija je također izvijestila o svojim razgovorima s međunarodnim financijskim institucijama kako bi istražila mogućnosti za financiranje smještajnih kapaciteta duž balkanske rute. U priopćenju se kaže da je Razvojna banka Vijeća Europe najbolja institucija jer ona može djelovati unutar i izvan Europske unije, može davati bespovratnu pomoć umjesto zajmova i ima posebni fond za migrante i izbjeglice.
Na video-konferenciji razgovaralo se i o komunikacijskim aktivnostima s ciljem da se tražiteljima azila pruži dovoljno informacija o pravilima za registraciju i identifikaciju te o mogućnostima za relokaciju. Tim pristupom želi se potaknuti tražitelje azila da ne putuju nelegalno po Europi, fizički se iscrpljuju i izlažu beskrupoloznim krijumčarima.
Sljedeća video-konferencija održat će se u srijedu, 4. studenoga.
Opatovac: tjekom noći i jutra u RH ušlo 2.383 migranata
Od ponoći do 9 sati u Hrvatsku je ušlo 2.383 izbjeglica i migranata, rekao je u petak novinarima glasnogovornik vukovarsko-srijemske policije Domagoj Džigumović, istaknuvši da se njihov ulazak, kao i odlazak iz Hrvatske odvija bez problema.
“I dalje očekujemo velik pritisak migranata iz Srbije, ali većih problema ne očekujemo. Suradnja sa Srbijom, kao i Slovenijom je zadovoljavajuća”, kazao je Džigumović. Izvijestio je i kako je tijekom četvrtka u Hrvatsku ušlo 6.600 izbjeglica i migranata, a trenutno ih je u privremenom prihvatnom centru u Opatovcu manje od 2.000.
Od početka izbjegličke krize u Hrvatsku je ušlo 282.981 izbjeglica i migrant.
Austrija mora osigurati svoju granicu
Austrijsko-slovenska granica kojom svakodnevno prolaze tisuće migranata mora se opremiti dodatnim sredstvima za njezino osiguranje, istaknula je u četvrtak austrijska ministrica unutarnjih poslova ustvrdivši da je otvorena za druga rješenja osim “ograde”.
Ministrica Johanna Mikl-Leitner koja je u srijedu najavila postavljanje “ograde” između dviju zemalja kroz koje prolaze migranti i izbjeglice idući na sjever Europe, opetovala je da treba “osigurati” tu granicu kako bi se “kontrolirao njihov ulazak” u Austriju.
“Najbolje organiziran granični prijelaz ne služi ničemu ako je prostor oko njega širom otvoren”, rekla je ministrica za austrijsku novinsku agenciju APA-u.
No rekla je da je voljna razgovarati o “različitim mogućnostima” za “tehničko zatvaranje” granice: “Doista ne razumijem zašto bi se postavljanje kontejnera u humanitarnom pogledu bitno razlikovalo od postavljanja ograde (da bi se zapriječio prolaz), ali ako se tako izbjegava tehnički naziv ‘ograda’, to mi ne smeta”, dodala je.
Izjava koju je Mikl-Leitner dala u srijedu potaknula je oprečne reakcije u njezinoj zemlji i u inozemstvu.
Ministrica se branila ocijenivši da je nužan “uredan i kontroliran ulazak” u Austriju.
Otkako je Mađarska počela zatvarati svoju granicu zabranivši, u razmaku od mjesec dana, ulazak migranata iz Srbije i Hrvatske na njezin teritorij, ruta se premjestila u Sloveniju i na jug Austrije.
Više od 100.000 migranata prošlo je kroz Sloveniju od 17. listopada pa je vlada te malene zemlje EU-a rekla kako je spremna, bude li nužno, podići ogradu na granici s Hrvatskom.
Tekst se nastavlja ispod oglasa