Komemoracija povodom posljednjeg ispraćaja i pokopa 814 žrtava čiji su posmrtni ostaci ekshumirani iz jame Jazovka bit će održana u subotu 23. kolovoza u Sošicama kod jame Jazovke. Za naš portal o tom je značajnom događaju koji dolazi čak 80 godina od zločina govorio Frano Čirko, predsjednik Hrvatskog obrednog zdruga Jazovka, udruge koja već nekoliko desetljeća čuva spomen na mjesto jednog od najvećih komunističkih zločina.
Čirko: Nakon 80 godina žrtve će napokon imati dostojanstven pokop
Na početku razgovora s Čirkom zanimalo nas je kako će biti organiziran pogreb 814 žrtava.
“Uz glavnu cestu na putu prema samoj jami izgrađena je grobnica gdje će biti položeni posmrtni ostaci žrtava koje su ekshumirane, njih točno 814. Bit će ukopani u oko 300 lijesova. Prije samog pogreba, u 10 sati služit će se sveta misa koju će predslaviti zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša. Misa će se održati pokraj same jame Jazovke gdje je naša udruga još prije dvadesetak godina napravila oltar. Dakle, formalni ukup 814 žrtava bit će održan nakon svete mise”, otkrio je Čirko te sa zadovoljstvom dodao:
“Nakon 80 godina čekanja te će žrtve koje su pobijene i bačene u jamu napokon imati dostojanstveni pokop.”
>Biskup Košić s Jazovke: Da bismo došli bliže pomirenju istina se mora saznati, a zločini osuditi
Broj ljudi koji će se u subotu okupiti teško je prognozirati svima, pa tako i Čirku koji je ipak otkrio da ima saznanja da se diljem RH organiziraju autobusi za dolazak na Jazovku…
“Teško je sa sigurnošću reći, ne baratam s točnom informacijom o broju ljudi koji se očekuju. Koliko vidim, organiziraju se autobusi iz raznih dijelova hrvatske”, rekao je Čirko te nastavio:
“Naša udruga, još od devedesetih godina, svakog 22. lipnja organizira komemoraciju za žrtve Jazovke. Uvijek se okupi više stotina ljudi. Budući da se ovoga puta radi o suboti i budući da se radi o, nakon otkrića i ekshumacije, najvećem događaju što se tiče Jazovke, očekujem više stotina okupljenih. Treba spomenuti da se Katolička crkva uvijek oko ovakvih stvari angažira, župa u Krašiću uvijek je posebno aktivna, dolazi i sam nadbiskup Kutleša”.
“Najveća šteta u toj tromosti djelovanja je ta što je prošlo puno godina u kojima su mnogi svjedoci nažalost preminuli…”
Posljednjih godina, dojam je u javnosti, sve se više progovara o komunističkim zločinima. Sličnog je stava i Čirko koji vidi određene pomake u istraživanju stratišta, ali po njegovom mišljenju sve i dalje ide presporo.

“Vidim neki napredak posljednjih godina, ali i dalje je to sve vrlo sporo. Treba podsjetiti da je institucijama trebalo čak 30 godina od otkrića posmrtnih ostataka u jami do ekshumacije žrtava”, kazao je Čirko.
Čirko posebno naglašava da inertnost institucija dovodi do propuštene prilike za identifikacijom žrtava, ali i pokretanjem sudskih postupaka protiv odgovornih.
Možda će vas zanimati
Polšak Palatinuš: Ekskluzivno donosimo popis 814 žrtava iz Jazovke
Možemo li imati barem neka imena? Neki popis žrtava iz Jazovke? Pa makar očajan kao onaj jasenovački popis…
“Najveća šteta u toj tromosti djelovanja je ta što je prošlo puno godina u kojima su mnogi svjedoci nažalost preminuli te je bilo teško napraviti identifikaciju žrtava i pokrenuti sudske postupke protiv ljudi koji su za ovaj zločin odgovorni”, rekao je Čirko te otkrio:
“U vrijeme kad je jama otkrivena još su bili živi nalogodavci i izvršitelji ovog strašnog zločina. Po tom pitanju nije se ništa napravilo. Nedavno je otkrivena masovna grobnica u Svetoj Nedelji. Puka je sreća što je čovjek koji ju je otkrio još uvijek živ, a u vrijeme zločina bio je mali dječak. Takvih ljudi još ima, ali političke volje koja je ključna ima premalo.”
Čirko kao predsjednik Hrvatskog obrednog zdruga Jazovka naglašava ulogu i važnost djelovanja svoje udruge u otkrivanje istine o ubijenima u jami Jazovki.
“Moram pohvaliti i svoju udrugu. Da nismo mi svake godine organizirali komemoraciju jama Jazovka bi kao i tolika ostala mjesta diljem RH ostala nepoznata hrvatskoj javnosti i vrlo vjerojatno do ovog u subotu ne bi ni došlo. Postoje stratišta i primjerice u samom Zagrebu za koja se točno zna gdje su, ali nedostaje volje da se to istraži”, kazao je Čirko.
Čirko:”Penavino povjerenstvo? Ne očekujem mnogo”
Osim što je predsjednik Hrvatskog obrednog zdruga Jazovka Čirko je i političar. Kao istaknutog člana Hrvatskih suverenista iskoristili smo priliku pitati ga za mišljenje o Povjerenstvu za utvrđivanje činjenica oko zločina nakon Drugog svjetskog rata na čijem će čelu biti Ivan Penava.
“Ne očekujem puno, ali se naravno nadam najboljem. Koliko sam shvatio, povjerenstvo neće imati moć odlučivanja da se nešto napravi. Izražavam nadu da će se nešto pokrenuti jer vremena je malo. Za koju godinu svi će svjedoci i potencijalni svjedoci umrijeti i daljnje istraživanje će biti sve teže i teže. Zadnji je vlak da se istraži ono što se istražiti može”, rekao je Čirko.
Čirko: “Moram izraziti žaljenje što nijedna od 814 žrtava nije identificirana”
Pred kraj razgovora naš sugovornik izrazio je žaljenje što nijedna od 814 žrtava Jazovke nije identificirana.
“Moram izraziti žaljenje što nijedna od 814 žrtava nije identificirana unatoč tome što postoje još neki svjedoci, postoji rodbina koja zna da su im bližnji ubijeni ondje. Nažalost nije postojala politička volja da se obavi DNK analiza i da se barem jedna žrtva pokopa s imenom i prezimenom”, jasan je Čirko.
Osim zbog propuštanja identifikacije žrtava Čirko je još jednom izrazio žaljenje, ali i ogorčenost što za ovaj zločin nitko nije odgovarao.
“Žao mi je da nitko nije odgovarao, pa makar i posthumno. Mi i dalje pozivamo nadležne institucije da nastave s traženjem svih još neistraženih stratišta. Postoje informacije da ih ima i u blizini same Jazovke”, rekao je Čirko.
Za kraj Čirko je pozvao sve građane da dođu u subotu na Jazovku.
“Pozivam sve da dođu na pogreb 814 nevinih žrtava. Svi nepravedno ubijeni nakon 80 godina čekanja i 5 godina nakon što su ekshumirani zaslužuju da ih se pokopa na ljudski način”, zaključio je Čirko.
>23. kolovoza održava se komemoracija i pogreb 814 žrtava Jazovke
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa
Izvor: narod.hr




Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.