Da su parlamentarni izbori provedeni početkom prosinca, na ljestvici preferencija koalicijskih lista Hrvatska raste bi pretekla Domoljubnu koaliciju i bila bi relativni pobjednik u izborima (bez dijaspore i manjinskih lista). Pokazalo je to prvo redovito postizborno mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, prenosi HRT.
Ovakav raspored na vrhu ljestvice koalicija nije zabilježen još od svibnja 2014. godine od kad je koalicija desnog centra držala vrh sve do ovomjesečnog istraživanja. SDP-ova koalicija Hrvatska raste je prva s izborom od 30,3% glasova, dok je HDZ-ova Domoljubna koalicija na drugom mjestu s izborom od 29,4%. Most nezavisnih lista je treći s izborom od 15,4%, a slijedi Živi zid s izborom od 3,3%. Dalje slijede koalicija oko stranke Milana Bandića s 2,3% izbora, dok koalicija IDS-PGS-Lista za Rijeku i stranačka lista Oraha bilježe izbor od 1,8%. Stranačka lista HDSSB-a bilježi izbor od 1,2 posto, dok koalicija Uspješna Hrvatska (Reformisti-Naprijed Hrvatska) bilježi izbor od 1 posto. Ostale liste bilježe skupni izbor od 2,7 posto, uz 10,7 posto neodlučnih. Na ljestvici s rangom samostalnih političkih stranaka vrh pripada SDP-u s izborom od 28,2%, a slijedi HDZ s 27,6%. Most je treći s 15,6%, dok je Živi zid s 3,2% na četvrtom mjestu.
Najpozitivniji hrvatski političar je predsjednica, Kolinda Grabar Kitarović s izborom od 21,5 posto (prema 21,6% iz studenog). Zoran Milanović je na drugom mjestu s izborom od 12,3 posto (prema 14 posto iz studenog), dok je Božo Petrov na trećem mjestu s izborom od 10,8 posto (prije mjesec dana 8,3%).
Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara drže dva lidera vodećih hrvatskih političkih stranaka: Tomislav Karamarko (32,7%) i Zoran Milanović (26%). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (12,6%), a na četvrtom je mjestu Ivo Sanader s izborom od 5,9 posto.
U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca jedna se tema posebno izdvojila: izbori za Sabor i s njima povezani pregovori o novoj Vladi, sukobi i optužbe najvažnija je tema za 48,2 posto hrvatskih građana/građanki. Teroristički napad u Parizu najvažnija je tema za 21,2% građana/građanki, dok je veliki izbjeglički val i postavljanje žice na slovensku granicu najbitnija tema za 10,4 posto građana/građanki. Iznad 1 posto izbora je pet tema: Izlazak I. Sanadera iz Remetinca (temeljem odluke Ustavnog suda) s 5,8%, obilježavanje godišnjice pada Vukovara (4,1%), najviši rast BDP-a od 2008 godine (3,5%), napetost između Turske i Rusije zbog rušenja ruskog vojnog aviona (1,9%) i izbacivanje Drage Prgometa iz Mosta i osnovanje stranke HRID (1,5%). Ostale su teme s izborom manjim od 1 posto.
U doživljaju rada u ovomjesečnom se istraživanju utvrđivala samo ocjena rada predsjednice republike koja je za svoj rad dobila vrlo čvrstu trojku, odnosno 3,36 prema 3,33 iz studenog. Najbolju ocjenu dali su glasači HDZ-a (4,40), Stranke Milana Bandića (3,83), HSP AS ( 3,75), HSP (3,67) i HSS (3,58). Najniža ocjena zabilježena je među glasačima HNS-a (2,40), Hrvatskih laburista (2,57) i Reformista (2,60).
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa