Što građani misle o vladajućima i glavnim temama u zemlji, pokazao je ovomjesečni Crobarometar Dnevnika Nove TV. Istraživanje je provela agencija IPSOS od 1. do 21. studenoga na 990 građana metodom osobnog razgovora. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3%, a za rejtinge stranaka +/- 3,6%.
Pesimizam je stabilan u Hrvatskoj, pokazuju rezultati istraživanja. Čak tri četvrtine ispitanih, odnosno 74 posto birača ne vjeruje da Hrvatska ide u dobrom smjeru, dok 17 posto misli da ipak ide, 9 posto – ne zna. S druge strane, stabilno je i nezadovoljstvo radom Vlade. Naime, 66 posto ispitanih ne odobrava poteze koje Vlada povlači, 26 posto odobrava, 8 posto – ne zna.
73 posto ne vjeruje u Vladine sposobnosti
Kad je riječ o vjeri u Vladinu sposobnosti rješavanja problema, skepsa je i tu itekako prisutna. Čak 22 posto ispitanih vjeruje da će vlada sigurno ili vjerojatno riješiti najveće probleme. Onih koji ne vjeruju u njihove sposobnosti je 73 posto, a 5 posto ispitanik ne zna. Hrvati u velikom broju vjeruju da će koalicija dočekati kraj mandata, i to njih 86 posto ispitanika.
> Crobarometar: Golem postotak anketiranih misli da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru; HDZ u padu
> Crobarometar: 22 % birača HDZ-a nije zadovoljno radom Vlade
Što građani kažu za predsjednika Milanovića?
Posljednje brojke pokazuju da je predsjednik Zoran Milanović sve manje popularan. Naime, 56 posto ispitanih ne odobrava što i kako radi i ta brojka polako raste. Smanjuje se broj onih koji njegov rad odobravaju: takvih je 37 posto ispitanih, što je u odnosu na listopad pad od 3 postotna poena. Što bi uopće o predsjedniku mislili, ne zna 7 posto ispitanika.
Što se rejtinga stranaka tiče, HDZ je i dalje uporno na prvom mjestu te u odnosu na prošli mjesec – raste. Podrška građana je gotovo na 30 posto, točnije 29,9%, što je za jedan i pol postotni poen bolje u odnosu na listopad. SDP je drugi s 11,7 posto te usprkos svim medijskim nastupima i optužbama na račun Vlade – pada. Možemo je na trećem s 8,6 posto i Most na četvrtom sa 8,3. Njihove pozicije su stabilne, baš kao i ona Domovinskog pokreta koji je na 5,8 posto.
Više od 1 posto podrške uživaju još IDS, koji je na 3 %; HNS ima 1,9 % , HSU 1,6 % , Suverenisti 1,6 % i Fokus 1,5 % podrške. Centar je na jedan posto. Svi ostali – poput recimo socijaldemokrata, koji imaju najveći oporbeni klub zastupnika u Saboru – su na manje od 1 posto podrške, dok je neodlučnih 17,5 posto.
Najveći problemi u zemlji
Građanima je najveći problem u zemlji inflacija, odnosno cijene koje samo rastu i rastu. Slijede korupcija i kriminal, a onda opet tri ekonomske teme: niske plaće, ekonomska kriza i niske mirovine. U ovom Crobarometru građani su naveli što misle o prosječnoj kvaliteti života u Hrvatskoj, a kako ocjenjuju kvalitetu vlastitog života. Na pitanje da ocjenama od 1 do 5 kažu što misle, kakva je kvaliteta životnog standarda u Hrvatskoj, ispitanici u prosjeku daju ocjenu 2,67. No kada im se kaže da na isti način ocijene kvalitetu vlastitog životnog standarda, ocjena je bolja te u prosjeku iznosi 3,17.
– Pogledamo li detaljnije kako se odgovaralo vidjet ćemo da je razlika u percepciji najvidljivija u ocjenama dovoljan, odnosno vrlo dobar: iako gotovo trećina za sebe kaže da u Hrvatskoj živi vrlo dobro, broj onih koji misle da se u Hrvatskoj zaista živi vrlo dobro je znatno manji. Istovremeno je trećina onih koji vjeruju da je prosječna kvaliteta života u Hrvatskoj tek za ocjenu dovoljan, iako je onih koji za sebe kažu da žive takvom kvalitetom života – znatno manje.
Kada procjenjuju kvalitetu života u Hrvatskoj više školske ocjene daje samo 10 posto građana, a niže njih čak 37 %. Kada pak govore o kvaliteti vlastita života, ocjene su puno bolje, tu 34 % građana svoj život ocjenjuje ocjenama višim od tri – navodi se u istraživanju.
Čime su najzadovoljniji, a što treba mijenjati i poboljšavati?
U Hrvatskoj građani najbolje ocjenjuju sigurnost, što je posebno važno zbog turizma koji je ključna poluga za punjenje proračuna. No na drugom mjestu je – obrazovanje. Na trećem mjestu je sloboda medija, a onda na četvrtom – zdravstvo.
Najgore, pak, građani ocjenjuju visinu vlastitih plaća. Odmah nakon toga su rad političara i rad sudova, bok uz bok, te konačno kupovna moć građana.
Tekst se nastavlja ispod oglasa