“Ovo što se dogodilo u Vukovaru je zapravo, pogotovo ako pogledamo popis 2011. godine, potvrda popisivanja fiktivnog stanovništva. To je bilo najavljivano, već smo rekli da to nije stvarni broj stanovnika, da se radi o fiktivnom stanovništvu. Ovaj popis 2021. je vratio realnu sliku”, komentirao je za Narod.hr demograf Stjepan Šterc podatke koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS), a po kojima je broj Srba pao ispod 30 posto.
> DZS objavio konačne rezultate Popisa 2021.: Broj Srba u Vukovaru pao ispod 30 posto
Naime, prema konačnim rezultatima Popisa 2021. o ukupnom stanovništvu prema spolu i starosti, te prema narodnosti, vjeri, državljanstvu i materinskom jeziku, broj građana koji su se prilikom lanjskog Popisa stanovništva deklarirali kao Srbi pao je za čak 33 posto – sa 186.633 na 123.892 tisuće. Odnosno, dok je 2011. godine 4,36 posto građana RH deklariralo svoju srpsku nacionalnost, lani je to učinilo njih 3,2 posto.
U Vukovaru je broj Srba pao ispod 30 posto. Dok je 2011. u tom gradu živjelo 34,87 posto Srba, novim popisom utvrđeno je da ih sada u Vukovaru živi 29,73 posto. Ovaj podatak povlači pitanje prava na službenu upotrebu njihova jezika i pisma jer ga Ustavni zakon garantira samo pripadnicima nacionalnih manjina koji u općinama i gradovima u kojima žive čine više od 30 posto ukupnog broja stanovnika.
>Silvana Oruč Ivoš: Što se krije iza zahtjeva manjina za vlastitim popisivačima stanovništva?
> Državni zavod za statistiku: U 2021. godini 36 508 živorođene djece
Broj stanovnika se smanjio, ali udio Hrvata je veći
Prema konačnim rezultatima popisa u Hrvatskoj živi 3.871.883 građana. U odnosu na Popis 2011., broj stanovnika smanjio se za 413.056 osoba ili 9,64 %. Ipak, udio Hrvata se povećao, s 90,42 na 91,63 posto. Zašto je tako?
“Gubitak Hrvata je oko 330 tisuća, a usprkos tome relativni broj Hrvata je porastao zbog zakonitosti intenzivnijeg smanjivanja manjinske populacije od većinske. To je zakonitost u svim populacijama i to se dogodilo i u Hrvatskoj. Prvi rezultati popisa s početka godine i ovo što sad gledamo je nevjerojatna situacija u Hrvatskoj na koju gotovo da nema političke reakcije”, ističe Šterc.
Kakva nam je budućnost na temelju udjela mladih i starih?
Udio stanovništva u dobi od 0 do 14 godina iznosi 14,27 posto, a udio stanovništva u dobi od 65 i više godina iznosi 22,45 posto. Što taj odnos udjela mladih i starih znači za Hrvatsku?
“Hrvatska populacija stari i među najstarijom je populacijom u svijetu. S obzirom da će se povećavati udio starijih osoba to znači da takav će sustav biti neodrživ, nedostajat će radne snage, aktivnog stanovništva i utjecat će na sve temeljne sustave na kojima počiva država i dovesti ih u pitanje”, jasan je Šterc.
Pad broja stanovnika ističe se u nekoliko županija
U svim županijama smanjen je ukupan broj stanovnika, najveći pad je prisutan u Vukovarsko-srijemskoj županiji (20,28 %), Sisačko-moslavačkoj županiji (19,04 %), Požeško-slavonskoj županiji (17,88 %), Brodsko-posavskoj županiji (17,85 %) te u Virovitičko-podravskoj županiji (17,05 %). Zašto je to tako?
“Zakonitost je da se prazne prigranično, brdski, planinski, otočni i izvangradski prostori u Hrvatskoj svom silinom. Dok je Hrvatska izgubila oko 10 posto stanovništva, ti prostori su izgubili gotovo 20 posto stanovništva”, objašnjava Šterc.
Potreba za hitnom reakcijom vlasti
“Silina negativnosti hrvatske populacije registrirana popisom je nevjerojatna i trebala bi zabrinuti svakog racionalnog u ovoj zemlji. Pogotovo se to odnosi na one koji su u izvršnoj vlasti. Ista ta izvršna vlast bi trebala donijeti odluku o primjeni oba revitalizacijska modela u Hrvatskoj – i revitalizaciju klasičnom politikom poticanja rađanja i selektivnu imigracijsku politiku. To moraju biti poticajni, jasno razrađeni modeli po principima i primjerima drugih zemalja, recimo Irske ili Izraela”, kaže na pitanje što je potrebno poduzeti.
“Već davno je trebalo donijeti takvu odluku. Zbog ove situacije bi se trebale hitno održati sjednice Vlade i Sabora”, zaključio je Šterc.
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa