Đikić ne odustaje od optužbi na račun ministra Barišića: Evo što je poručio u novom pismu!

Foto: Snimka zaslona

Znanstvenik Ivan Đikić poslao je novo otvoreno pismo, treće po redu, premijeru Andreju Plenkoviću, ali i predsjedniku Sabora Boži Petrovu.

Donosimo popis više od sto pripadnika akademske zajednice koji traže zaštitu Barišića od medijskog linča i mobbinga

Ministar Pavo Barišić: Ne osjećam se krivim zbog plagiranja znanstvenog članka i ne planiram dati ostavku

Evo što je napisao:

“Plagiranje je proširena i opasna prijetnja hrvatskom društvu

U zadnjih tjedan dana upoznat sam s mnogim slučajevima u kojima su građani Hrvatske prikupili i poslali konkretne i provjerene informacije u institucije odgovorne za sankcioniranje plagiranja. Službeni odgovori na konkretne slučajeve u velikoj većini izostaju, za počinitelje posljedica nema, a oni koji prijavljuju plagijatore budu izolirani, medijski napadani, kažnjavani ili sprječavani u profesionalnom napredovanju. Trenutačna situacija sve više sliči karcinomu koji se širi i razara vrijednosti koje mladi u Hrvatskoj trebaju za budući život i rad, poput: pravednog nagrađivanja rada, stjecanja uvjeta za napredovanje, odgovornosti za učinjeno, slobode izražavanja, te europskih standarda u politici i društvu.

Djelom zbog toga mnogi mladi stručnjaci, a i cijele obitelji s djecom, odlaze u druge zemlje. Realnost je takva da plagijatori svih boja (od raznih političkih stranaka do nestranačkih dužnosnika) danas službeno rade na nekim od najodgovornijih javnih funkcija u Vladi, Saboru, sudstvu, sveučilištima, školama, bolnicama i drugim institucijama u Republici Hrvatskoj. Plagiranje ne poznaje granice i šteti razvoju svake institucije u kojoj se tolerira. Stoga Vam, još jednom, upućujem osobni apel da pošaljete JAVNU i GLASNU PORUKU O NULTOJ TOLERANCIJI na plagiranje u Republici Hrvatskoj. Jasno je da Vi niste odgovorni za takvu proširenost plagiranja u Hrvatskoj, ali Vi imate šansu (i odgovornost) biti prvi političari u Hrvatskoj koji će početi rješavati taj ozbiljan problem Hrvatske. Takva poruka i predanost promjenama u društvu svojim dugoročnim značajem je bitnija od mnogih drugih političkih rasprava. Zapitajte se tko će voditi HEP za 10 godina, ako najkvalitetniji mladi stručnjaci napuste Hrvatsku zbog plagijatora i gore spomenutih erozija našeg društva?

Kolika je moralna kriza vodećih osoba u znanosti u RH vidi se u ovoj izjavi U Hrvatskoj su ionako svi u sukobu interesa To su riječi rektora Splitskog sveučilišta Šimuna Anđelinovića kojima javno pokušava braniti ministra Barišića od novih optužbi o njegovom djelovanju u Ministarstvu znanosti. Radi se o potpisivanju odluka od strane ministra o dodjeli financijskih potpora nizu projekata u kojima je i sam sudjelovao što je primjer sukoba interesa. Još jedno od ministrovih djela koje će negativno utjecati na znanost, a ovom izjavom splitskog rektora vrijeđaju se direktno znanstvenici koji svoj posao obavljaju odgovorno i časno u Republici Hrvatskoj.

Ministar znanosti iznosi neistine i napada one koji ukazuju na plagiranje Ministar Barišić nedavno je izjavio da se „Doktor Đikić sasvim jasno opredijelio i uključio u politički obračun implicirajući da sam bio bivši savjetnik ministra Jovanovića“. Time ministar Barišić želi poručiti javnosti da, bez obzira na dokazano plagiranje, on nije odgovoran jer njegovo je razotkrivanje dio nekakve političke borbe. U cilju istinitog obavještavanja javnosti želim naglasiti da: – Nikada nisam bio savjetnik ministru Jovanoviću niti bilo kojem drugom političaru u Hrvatskoj ili svijetu. – Opredijelio sam se za podršku obrazovanju i znanosti, a nikako za politiku i političko obračunavanje. Javnim isticanjem NULTE TOLERANCIJE NA PLAGIRANJE (ne samo za ministra Barišića nego i druge plagijatore svih političkih opcija) borim se za primjenu demokratskih vrijednosti u RH te za napredak društva u cjelini. – Nikada nisam javno kritizirao političko postavljanje ministra Barišića u Vladu RH. Naprotiv pokušao sam kontaktirajući premijera Plenkovića 14. prosinca 2016. direktno riješiti problem plagiranja ministra Barišića bez javnog uplitanja politike. Ponudio sam svoje stručno mišljenje te izrazio zabrinutost mogućim posljedicama toleriranja plagijata. U javnost sam se javio 12. siječnja par dana nakon što je donesena i službena odluka da je ministar Barišić plagijator i tek nakon što su počeli napadi na Etički odbor zbog te odluke.

Ponovio sam javno ono što sam osobno rekao premijeru: svaka vrsta plagiranja mala ili velika nije spojiva s funkcijom ministra znanosti. Pošto sam neovisan od hrvatskih centara moći (jer živim i radim u inozemstvu), to mi daje mogućnost da lakše upozorim što se događa onima koji prokažu nepravilnosti u Hrvatskoj. Zamislite kakva je opasnost za profesionalne karijere četvorice profesora filozofije koji su prije 6 godina podnijeli zahtjev za preispitivanje plagijata dr. Barišića (davno prije nego je dr. Barišić postao ministar). Zadivljen sam njihovom hrabrošću. Njihova je zasluga što Vi, gospodine Plenkoviću i gospodine Petrov, kao i cijela hrvatska javnost danas ima mišljenje najvišeg državnog tijela za etiku u znanosti, crno na bijelo: aktualni ministar znanosti počinio je plagijat. Iako su se u medije plasirale brojne laži i objede o meni osobno i mojoj obitelji, na njih se neću pojedinačno obazirati. Ipak, na kraju ovog priopćenja imam potrebu, građanima Hrvatske, posebno mladima istaknuti točne informacije o mome životnom putu,

– Državljanin sam Republike Hrvatske (nikada nisam zatražio ili prihvatio državljanstvo zemalja u kojima sam radio, poput SAD-a, Švedske ili Njemačke).

– U Zagrebu sam završio medicinski fakultet 1991. godine s prosjekom ocjena 5,0. – 1991-1992. volontirao sam u bolnicama u Zagrebu, te paralelno radio u sanitetskom stožeru RH, gdje sam prikupljao brojne podatke o civilnim žrtvama u ratu te ih objavio u dva znanstvena rada u CMJ-u.

– U inozemstvo sam otišao na usavršavanje i znanstveni rad u svibnju 1992. godine nakon završetka rata u Hrvatskoj.

– Svoj prvi članak objavio sam u časopisu Nature o strahotama rata u Hrvatskoj i Bosni – I Dikic. Plight of Bosnia and Croatia, Nature 1992, 359:571. – Po obrazovanju sam liječnik, a po struci znanstvenik, trenutno radim u Frankfurtu, Splitu i San Franciscu.

– Djelujem kao hrvatski znanstvenik već 15 godina, te na Sveučilištu u Splitu vodim Laboratorij za istraživanje tumora. Svoje honorare od rada u Splitu donirao sam studentima medicine.

– Novčana sredstva iz svojih međunarodnih znanstvenih nagrada donirao sam civilnim udrugama u Hrvatskoj koja se bave obrazovanjem ili pomažu oboljelima od tumora.

– Po svjetonazoru sam liberalni demokršćanin, a po uvjerenju katolik i praktični vjernik.

– Javno sam angažiran u obrazovanju mladih te popularizaciji znanosti u Hrvatskoj.

– Neka od osnovnih životnih načela su mi: dobro je činiti dobro, biti stručan u svojoj profesiji, imati slobodan i kreativan duh, te nikada ne pripadati niti jednoj političkoj opciji.

Mislim da sam ovime izrekao sve što sam želio o temi plagiranja u Hrvatskoj, svojim motivima kao i da sam demantirao laži koje su se o meni pojavile proteklih dana. Naposljetku, Vas, kao i cjelokupnu hrvatsku javnost srdačno pozdravljam, Ivan Đikić

P.S. Nastojat ću se i dalje boriti za istinu, za mlade i njihov boljitak u Hrvatskoj, a moja razmišljanja ubuduće možete pratiti na: www.ivandikicblog.org”, stoji u pismu.

Ivan Đikić uputio apel premijeru Plenkoviću: Nulta tolerancija na plagiranje trebala bi biti opće prihvaćeni standard za bilo kojeg političara u Republici Hrvatskoj

Đikić ne prestaje s optužbama: “Barišić kopirao i s Wikipedije”

Plenković poručio kako Barišić uživa njegovo povjerenje, a Odbor za etiku da plagijat ne zastarijeva

Podsjetimo, povodom prijave četvorice znanstvenika koji su Barišića optužili za plagiranje više dijelova tuđih članaka, knjiga i internetskih izvora u jednom svojem članku, Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju donio je na sjednici 21. prosinca 2016. odluku prema kojoj je ocijenio kako je prijava djelomično opravdana te utvrdio da je Barišić, ne navodeći izvore, preuzeo dijelove teksta američkog filozofa Stephena Schlesingera.

Barišić je na to reagirao tvrdnjom da je prijava pravodobno riješena, te ocijenivši kako njezino “neosnovano naknadno” stavljanje na dnevni red Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju predstavlja neetičnu zloporabu toga tijela u svrhu političkih obračuna.

Barišić je dobio podršku brojnih znanstvenika. Nekoliko puta dr. Josip Stjepandić upozorio je kako Đikić nije argumentirao zbog čega se kod ministra ‘po definiciji’ radi o plagijatu.

Više čitajte ovdje:

  Dr. Stjepandić poručio dr. Đikiću: “Niste argumentirali zbog čega se kod ministra ‘po definiciji’ radi o plagijatu”

Dr. Stjepandić: Kad bi tobožnji plagijat bio ozbiljan problem hrvatske znanosti, onda bi u Hrvatskoj teklo med i mlijeko

Dr. Stjepandić: “Kad se nekoga optužuje za nečasnu radnju, potrebna je temeljitost – teško je vjerovati da bi Đikić previdio ove činjenice”

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr