U javnost je nedavno izišla vijest da se država može uknjižiti na jedinu nekretninu korisnicima socijalne pomoći i članovima njihovog kućanstva. Sve više građana želi znati o čemu se točno radi i je li zakon tako rigorozan kako izgleda u formularu kojeg trebaju ispuniti tražitelji “zajamčene minimalne socijalne naknade”. Budući da smo pisali i o tome kako ni sami djelatnici Ministarstva socijalne politike i mladih, kao ni djelatnici Centara za socijalnu skrb ne znaju točno reći o čemu se radi, ukazali smo na moguće posljedice provođenja Uredbe ukoliko tražitelj naknade potpiše propisani formular.
Zbog obrađene tematike tijekom dana na našu e-adresu stiglo je pismo djelatnika kabineta ministrice Milanke Opačić (podaci poznati redakciji), u kojem se pokušava demantirati napisano uz popriličnu dozu instrukcija kako bi naše pisanje trebalo izgledati. Kao redakcija smo se dvoumili oko objavljivanja pisma, ali smo ipak odlučili poštovati želju autora. Iako pismo piše osobno (iako sa službene e-adrese), on ga ne piše zbog nas, nego zbog naših čitatelja.
Kako ne želimo da naši čitatelji budu uskraćeni za išta, pismo prenosimo u cijelosti.
Poštovani,
s obzirom da nema puno smisla u slučaju Narod.hr, Direktno.hr, Dnevno.hr i sličnima pozivati se na Zakon o medijima i još manje Kodeks časti hrvatskih novinara, pišem Vam ovo pismo osobno, i to opet ne zbog Vas, nego zbog čitatelja koje bezrazložno plašite i dovodite ih u zabludu.
Naime, u otužnom primjeru niskih novinarskih standarda i visokih manipulacijskih aspiracija pod nazivom „Iz Ministarstva socijalne politike: ‘Ako ste gladni i siromašni, potpisat ćete!’“, bez ikakvih provjera činjenica, bez upita nadležnom Ministarstvu, na osnovu razgovora s „jednom ženom“ i navodne izjave „jedne službenice“, decidirano tvrdite kako se zabilježba korisnicima socijalne pomoći upisuje na prvu, odnosno nekretninu u kojoj se živi, što je notorna neistina.
Naime, ukoliko korisnik socijalne pomoći (zajamčene minimalne naknade), usluge smještaja ili boravka ima, osim nekretnine (stana ili kuće) u kojoj živi on i članovi njegovog kućanstva, drugu nekretninu ili imovinu čijom prodajom može osigurati sredstva za uzdržavanje sebe i svoje obitelji ili čijom prodajom može sudjelovati u plaćanju usluge smještaja ili boravka, a tu drugu nekretninu nije u mogućnosti prodati ili iznajmiti, vrši se upis zabilježbe tražbine u zemljišnim knjigama na tim nekretninama. Također je važno napomenuti da se zabilježba briše ukoliko bi vraćanje dospjelih tražbina ugrozilo materijalni položaj nasljednika. Dakle, nema upisa zabilježbe na prvu nekretninu (stan ili kuću) u kojoj korisnik živi.
Upravo suprotno od intencije Vašeg tumačenja, ovaj institut pomaže da se automatizmom iz sustava socijalne pomoći ne isključuju osobe koje imaju drugu nekretninu ili drugu imovinu, nego da zbog toga što je nisu u mogućnosti trenutno prodati i od toga živjeti, ipak ostvare socijalnu pomoć, a država će iz tog razloga izvršiti zabilježbu tražbine i tek ako se ispune svi gore navedeni uvjeti, tražiti povrat isplaćenih sredstava.
To izrijekom potvrđuje i članak 249. Zakona o socijalnoj skrbi, stavak 1:
“Na temelju pravomoćnog rješenja o priznavanju prava na zajamčenu minimalnu naknadu ili uslugu smještaja, vrši se upis zabilježbe tražbine u zemljišnim knjigama na nekretninama iz članka 29. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona te drugim nekretninama koje korisnik ne koristi za stanovanje, a koje su u vlasništvu odraslog korisnika u korist Republike Hrvatske, na prijedlog nadležnog državnog odvjetništva.”
Da ste htjeli, sve ste to mogli saznati slanjem upita na ministarstvo, provjerom u centrima socijalne skrbi je li ikome u praksi upisana zabilježba na prvu nekretninu, ili jednostavnim uvidom na web stranicu ministarstva gdje na ovu temu već godinu dana stoji priopćenje u kojem se pojašnjava da nema zabilježbe na nekretninu u kojoj živi za korisnike ZMN-a. Ali niste, izabrali ste „profesionalniji“ put do zaključaka na osnovu priče „jedne žene“ i izjave „jedne službenice“, te na osnovu jedne nejasne rečenice u obrascu zahtjeva za ZMN, koja je, uzgred rečeno, u međuvremenu promijenjena i preciznije definirana u skladu sa Zakonom o socijalnoj skrbi.
Kao što sam već napisao vašem kolegi po peru i svjetonazoru s Direktno.hr nakon jednako ignorantski i manipulatorski intoniranom tekstu na istu temu, biti protiv vlasti je legitimna pozicija, biti konstruktivno kritičan je dapače vrlo poželjno i društveno odgovorno ponašanje i postoji niz primjera u tom smislu da novinarstvo može biti vrlo efikasan korektiv vlasti. Biti protiv vlasti a priori bez ikakvog valjanog argumenta, tek s paranoidnom predrasudom da je vlast tu samo da otme vlastitim građanima u nevolji, uopće nije novinarstvo. To je tek politikantstvo.
S poštovanjem
I. T.
Kabinet ministrice
(podaci poznati redakciji)
Tekst se nastavlja ispod oglasa