Hrvatska bi do kraja godine trebala znati kako pametno gospodariti otpadom jer EU traži da se stara odlagališta ili saniraju ili zatvore, a osnov novog sustava bit će reciklažni centri sa sortirnicama i komposištima. O tome su u Temi dana s Brankom Nađvinskim raspravljali ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović i potpredsjednik Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom Danko Fundurulja.
“Koncept 13 velikih centara za gospodarenje otpadom za koji se zalaže HDZ nije dobar jer se bavi samo miješanim ostatkom, a ne i otpadom kao sredstvom za zaštitu resursa”, rekao je Dobrović. “Ne odustajemo od koncepta reciklažnih centara, i 50% recikliranja do 2020. godine”, dodao je.
“Bilo je prijepora zbog prethodnoga plana, no uskladili smo s HDZ-om mnoge tehničke primjedbe na ovaj plan, međutim, mi ne odustajemo od koncepta. Koncept koji će osigurati da Hrvatska može ispuniti svoje obveze iz pristupnih pregovora i Zakona o državnom gospodarenju otpadom – to je 50 posto recikliranja do 2020. godine. Hrvatska to može i treba”, naglasio je Dobrović dodavši kako je Hrvatska u prilici da napravi tranziciju u nešto puno bolje nego što ima možda prosječno ili niže rangirana europska zemlja.
“Ne mislim da je preoptimistično očekivati da ćemo reciklirati 50 posto do 2020. godine. To je statistički pokazatelj . Postoje općine koje recikliraju preko 50 posto – jedna od njih je Krk. Prelog, Čakovec. S druge strane, gradovi koji su to u potpunosti zanemarili su na 0.4 posto”, rekao je dodavši kako moramo osigurati komunalni sustav koji će biti što jeftiniji – upravo je odvajanje papira i plastike – to je najvrjednije za recikliranje, ali i za spaljivanje, no u spalionici trebate platit da vam to uzmi, a u reciklažnom centru to stvara robu vrijednu između 300, 400 pa možda i 1000 kuna po toni.
Fundurulja ne vjeruje da se radi o dva koncepta, ne radi se ništa novo već je to nastavak gospodarenja otpadom kakav je bio zamišljen. “To znači izbjeći nastajanje otpada, reciklirati sve što se može ili na neki drugi način se obraditi. Spaljivanje ima prednost pred odlaganjem, a samo na odlagalište ide ono što se mora odložiti”, rekao je.
Zelena akcija se zalaže za decentralizaciju sustava, a koje rješenje predlažu pogledajte u prilogu.
EU je za problem gospodarenja otpadom za Hrvatsku izdvojio 475 milijuna eura. Veći dio novca će se trošiti na programe recikliranja, odvojenog prikupljanja, ponovne upotrebe komposišta, a ne u glomazne centre.