Dr. sc. Slaven Dobrović pokazuje kako Tomašević, suprotno onome na što se poziva, uopće ne radi na “zelenoj tranziciji” i “kružnom gospodarenju otpadom” u gradu Zagrebu.
U zagrebačkoj Gradskoj skupštini zastupnici danas raspravljaju o prijedlogu proračuna za 2023. kojeg je podnijela gradska vlast na čelu s gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem.
Klub Domovinskog pokreta podnio je 4 amandmana, a od toga je dva pripremio zastupnik dr. sc. Slaven Dobrović. Njegovi se amandmani tiču gospodarenja otpadom.
“Ovo što predlažemo može se napraviti 5 puta brže za 5 puta manje novca”
“Dva od četiri naša amandmana tiču se ‘zelene tranzicije’ i ja ću ih obrazložiti.
‘Odgovorno gospodarstvo’, ‘zelena tranzicija’ – to su poruke kojima se službeno opisuje ovaj proračun. Kad se malo pogleda kako stoji proračun, odnosno cijela politika Grada Zagreba po pitanju zelene tranzicije – onda je to jako loše. S ova dva amandmana nudimo da se to popravi.
Prvi amandman tiče se kapitalnog projekta – Centra za gospodarenje otpadom koji je, u stvari, jedan notorni kontinuitet dosadašnje politike koji ne ide za kružnim gospodarenjem nego ide za megaprojektima kojima se s jako puno novaca stvaraju loša rješenja. Ima takvih primjera po Hrvatskoj, pa se to valjda hoće napraviti i u Zagrebu.
Predviđeno je čak 4.900.000 eura za cjeline poput daljnjeg trošenja na studijsko-projektnu dokumentaciju (to je specijalnost, jer se projektira nešto što se inače može kupiti na tržištu!, kao da bismo umjesto kupovine autobusa naručili projektiranje autobusa – to nije potrebno, potrebno je kupiti ono što trebamo i ne treba nam ta studijsko-projektna dokumentacija), zatim transfer stanicu za biootpad u Novskoj – to je suludo i nepovezivo s kružnim gospodarenjem.
Prema tome, tih 4.900.000 eura smo prenamijenili za jednu novu stavku jer, u okviru ovih predloženih je to teško naći, a to je stvaranje preduvjeta za kružno gospodarenje otpadom. Ovdje je kao osnovno potrebno povećanje kapaciteta za kompostiranje i stvaranje sortirnice – odmah. Ti objekti se mogu napraviti jedno 5-6 puta brže, a osim toga, koštaju jedno 5-6 puta manje od ovog što se planira u okviru ovog proračuna.” – ističe dr. sc. Dobrović.
Dobrović naglašava kako se time stvaraju uvjeti da se od odvojeno prikupljenog biootpada stvara kompost, a odvojeno prikupljeni reciklabilni materijal pretvara u sirovine.
Kako riješiti problem komunalnog mulja?
“Drugi amandman se tiče aktivnosti koje su planirane u pogledu rješavanja “komunalnog mulja”. Predviđeno je nešto više od 378.000 eura. Smatramo da se ovdje propušta prilika taj komunalni mulj koristiti za novu aktivnost koja bi doista imala karakter zelene tranzicije, a to je podizanje kulture kratkih ophodnji. To je jedna nova gospodarska aktivnost koju bi Zagreb mogao potaknuti te tako riješiti problem svoga mulja i stvoriti novu gospodarsku djelatnost.” – zaključio je dr. sc. Dobrović.
Sjednicu Gradske skupštine grada Zagreba možete uživo pratiti u nastavku:
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija