Doc. dr. sc. Vlatka Vukelić za Narod.hr: ‘Izostavljanjem humanističke komponente u školovanju djecu se lišava prava na obrazovanje’

Vlatka Vukelić
Foto: Fah

Izostankom takve jedne komponente koja nas uči kritičkom razmišljanju, kako kritički promišljati situacije u društvu oko sebe, takav mladi čovjek bit će pogodan za jednog izvrsnog roba za ovaj novi neoliberalno-kapitalistički sustav koji nam se nameće. On će biti idealan radnik za izrabljivanje – neće imati „blage veze“ o tome što su, na primjer, sindikalni pokreti, niti koja su njegova radna prava. Gdje će to naučiti? U nekom strogo strukovnom predmetu – neće. U osnovnoj školi se to također ne uči.”, upozorava doc. dr. sc. Vlatka Vukelić, sveučilišna profesorica povijesti s Hrvatskih studija u Zagrebu, komentirajući, između ostalog, za Narod.hr izjave HNS-ovog čelnika o prekvalifikaciji profesora, ministrice Divjak i Plenkovićevog savjetnika za koordinaciju reforme obrazovanja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podsjetimo, eksperimentalni nastavni program koji se od ove godine, odlukom Ministarstva obrazovanja, provodi u nekim srednjim strukovnim školama maksimalno je reducirao općeobrazovne predmete, pa tako među njima nema povijesti, geografije i biologije.

> (VIDEO) Plenković zadovoljan HNS-ovim fijaskom od reforme

Ivan Vrdoljak, čelnik HNS-a, iz čijih redova dolazi ministrica obrazovanja, dodatno je šokirao javnost, izjavivši u gostovanju na N1 da bi se profesori povijesti mogli prekvalificirati u profesore informatike. Tek nakon burnih reakcija na takvu izjavu, Vrdoljak se ispričao profesorima zbog takve uvredljive izjave.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> On to ozbiljno: Vrdoljak se pita zašto se profesor povijesti ne bi prekvalificirao u profesora informatike!

HNS-ova ministrica Blaženka Divjak, koja je nedavno o eksperimentalnom programu govorila na HRT-u, tvrdi kako je potpuno uklanjanje pojedinih općeobrazovnih predmeta u skladu s potrebama učenika koji se školuju za strukovno zanimanje. No, nije dala detaljne odgovore na argumente izrečene u prilogu emisije u kojima se ističe kako je društveno-humanistička komponenta, za učenike koji u 21. stoljeću trebaju donositi odluke, izrazito bitna jer ih uči bazičnim znanjima o demokraciji i njezinoj povijesti, o povijesti ljudskih prava, nacionalnoj povijesti a, na kraju, i o pravima radnika.

> Nino Raspudić: Čudi me da Vrdoljak nije sugerirao profesorima povijesti da se prekvalificiraju za slikanje spolovilom

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Potom se o toj temi u Dnevniku Nove TV oglasio i savjetnik premijera za koordinaciju reforme obrazovanja, Radovan Fuchs, koji je o temi redukcije društveno-humanističkih predmeta u strukovnim školama kazao: „Rješenje se može pronaći u jednom predmetu koji bi obuhvatio i povijest i zemljopis i građanski odgoj.“

> (VIDEO) Plenković zadovoljan HNS-ovim fijaskom od reforme

O ovom problemu razgovarali smo s povjesničarkom doc. dr. sc. Vlatkom Vukelić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Ako gospodin Fuchs ima ideju kako bi se možda zvao taj neki novi predmet, kakve su njegove općeobrazovne karakteristike, kako bi uopće izgledao plan i program te tko bi educirao prvu generaciju tih nastavnika povijest-geografija-građanski odgoj?

Ali opet, sve to kao lista nekih lijepih želja, traži određeno vrijeme. Ne možete poslati u školu nastavnika koji je, primjerice, završio povijest, pa tražiti da se on dodatno educira i za geografiju. A o građanskom odgoju pak, mislim da ne treba pretjerano ni govoriti jer mi još uvijek nemamo definirane postavke što građanski odgoj kao nastavni predmet jest. Mi znamo što je to kao opća imenica, ali ne znamo što bi to u praksi bilo i po kojem planu i programu bi se on izvodio i tko su ti kompetentni nastavnici koji bi vodili građanski odgoj. Za sada postoji praksa da unutar ovih predmeta koji postoje, poput povijesti, nastavnik sad odredi, jer je educiran za to, što bi bili osnovni elementi koje bi on mogao uvrstiti u takozvani građanski odgoj. Tako nastavnik obrađuje primjerice gradivo demokracije u Ateni, i on ga definira kao gradivo za građanski odgoj. Građanski odgoj nema trenutno svoj kurikul.

Meni se čini da je ovo sve uvod u stvaranje tog nekog novog nakaradnog predmeta koji nije dio onih, da tako kažem, „starih“ humanističko-obrazovnih predmeta, a definitivno predstavlja jedan zaokret i odricanje od temeljnih humanističkih ideja obrazovanja.

Mi danas volimo propagirati tzv. „društvo znanja“, međutim, iz navedenog se čini da je to u ovom slučaju samo jedna retorička fraza.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Učenik koji izađe iz takve strukovne škole bit će idealan radnik za izrabljivanje”

Na pitanje koje će biti posljedice ukidanja predmeta poput povijesti iz strukovnog obrazovanja, dr. Vukelić odgovara:

“Prije svega smatram da ukidanjem jednog humanističkog predmeta, što povijest svakako jest, dokidate tim đacima obrazovanje. To nije smisao obrazovanja. Oni ulaze s ukidanjem humanističke komponente u samo jedan segment strukovne izobrazbe. No, obrazovanje je puno širi pojam od samog izučavanja zanata. Dakle, u sadržajnom pogledu, kada učenik, na kraju, izađe iz tog takozvanog obrazovnog sustava, to neće biti obrazovani učenik u službi čovjekovog uljuđivanja, u službi daljnjeg školovanja. On jednostavno neće biti sposoban oplemeniti vlastiti duh – ovo sada je možda prilično gruba izjava, ali posljedice jesu takve. Na što mi možemo računati – da će ljudi sami sebe oplemeniti kada izađu sa 17 godina iz jedne takve strukovne škole?

> Vrdoljak se ispričao za neprimjerenu izjavu o profesorima – hoće li se ispričati i ministrica Divjak?

I, ono što cijelo vrijeme navodim, izostankom takve jedne komponente koja nas uči kritičkom razmišljanju, kako kritički promišljati situacije u društvu oko sebe, takav mladi čovjek bit će pogodan za jednog izvrsnog roba za ovaj novi neoliberalno-kapitalistički sustav koji nam se nameće. On će biti idealan radnik za izrabljivanje – neće imati „blage veze“ o tome što su, na primjer, sindikalni pokreti, niti koja su njegova radna prava. Gdje će to naučiti? U nekom strogo strukovnom predmetu- neće. U osnovnoj školi se to također ne uči.”

Komentirala je i činjenicu da će takva odluka pogoršati položaj nastavnika povijesti:

“Prije svega moram reći da će dio nastavnika svakako i izgubiti radna mjesta. To je isto tako jedan dio surove istine u ovim procesima. Tu će biti posljedica na jedno sedam-osam studija povijesti koliko ih imate u RH jer će biti manji interes za studiranje povijesti. Kakva je onda budućnost tih studija?

To je odluka koja poteže toliko pitanja za sobom, a koje imaju dalekosežne posljedice. Smatram da je to toliko nepromišljen potez i ne mogu vjerovati da je jedno Ministarstvo dozvolilo da na taj način uđe u cijelu tu proceduru, a zbog, po meni, samo ostvarenja određenih želja nositelja krupnog kapitala.

Hoće li se nastavnici snalaziti na način da će dobivati više razredništava, da će raditi po više škola… ne znam. No, to će biti lošiji uvjeti rada za te nastavnike, a što se tiče brige za djecu, morate znati da su to ljudi koji rade u direktnoj komunikaciji s djecom i možemo reći da zaista znaju što djeci u tom razdoblju rasta i razdoblja treba. To je najosjetljivija i najranjivija populacija koju ćemo na taj način, uskratiti za znanje. Zašto to radimo kada znamo da jedan trinaestogodišnjak toliko dobro upija znanje – zašto ga lišavamo onog, po svim poveljama o ljudskim pravima, osnovnog prava?“ – rekla je dr. Vukelić.

Za kraj je poručila:

„Radi se o eksperimentalnom programu u kojem se trenutno nalazi jedan jako mali broj škola. S obzirom da je on eksperimentalan, njega se može i ukinuti, tj. zaključiti da ne daje dobre rezultate. No, problem je u tome što ga se već sada, a priori, predstavlja kao uspješnog i već najavljuju implementaciju iduće godine u sve strukovne škole. Na temelju kojih rezultata, ako je on tek započet?“

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.