U Hrvatskoj neće nedostajati biljnog ulja. Litra može biti skuplja još koju kunu, ali nestašica i znatnijih poremećaja u opskrbi stanovništva neće biti, prenosi Slobodna Dalmacija.
Rat u Ukrajini nema nikakav utjecaj na domaće tržište ulja jer Hrvatska proizvodi dovoljno suncokreta ne samo za vlastitu proizvodnju već i za izvoz.
Drukčija je situacija u zemljama koje su bile ovisne o uvozu suncokreta iz Ukrajine. Oni imaju razloga za brigu. Primjerice, Španjolska je ograničila kupnju na maksimalno tri litre ulja po osobi, a slične restrikcije uvodi i Bosna i Hercegovina.
Hrvatska je u proizvodnji suncokreta i suncokretova ulja samodostatna
U Hrvatskoj se prošle godine suncokret sadio na više od 30 tisuća hektara, na kojima se poželo oko 120 tisuća tona sjemena suncokreta. Već ovog proljeća očekuje se povećanje zasijanih površina pod suncokretom za najmanje 20 posto.
Proizvodnja suncokreta je i do sada bila iznimno isplativa jer otkupna cijena od oko četiri kune po kilogramu proizvođačima jamči zaradu, a dodatni motiv povećanju proizvodnje suncokreta je i velika potražnja za tom uljaricom na tržištu zbog rata u Ukrajini, iz koje su zemlje EU-a uvozile glavninu sirovine za proizvodnju ulja.
Hrvatska je u proizvodnji suncokreta i suncokretova ulja samodostatna, dakle domaća proizvodnja zadovoljava domaće potrebe, što je za hrvatske prilike rijetkost jer ovisni smo o uvozu gotovo svih vrsta voća i povrća, premda imamo plodna polja i gotovo idealne uvjete za proizvodnju.
“U kriznim vremenima važno je imati svoju proizvodnju i svoje sirovine”
“Evo vidite na primjeru suncokreta koliko je u kriznim vremenima važno imati svoju proizvodnju i svoje sirovine”, ističe Matija Brlošić, poljoprivredni proizvođač i član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore.
I dok zbog rata u Ukrajini, iz koje je stizalo osamdeset posto suncokreta, u većini europskih zemlja vlada strah od nestašice ulja, Hrvatska ima dovoljno suncokreta na poljima u istočnoj Slavoniji.
Tako dvije tvornice “Zvijezda” u Zagrebu i tvornica ulja “Čepin” mogu proizvesti dovoljno ulja za hrvatske potrebe od vlastitih sirovina. Jedino otvoreno ostaje pitanje kalkulacije prodajne cijene jer je sve poskupjelo od energenata, mineralnih gnojiva, do rezervnih dijelova za poljoprivrednu mehanizaciju.
Slijedom toga i kilogram suncokreta trebao bi biti skuplji, ali to povećanje ni u kom slučaju ne bi trebalo biti toliko drastično da po trgovačkim centrima vlada pomama za uljem, a pojedinci u strahu od poskupljenja i nestašica kupuju i po pedeset litara ulja odjednom.
“Suncokret voli toplo i sušno vrijeme, a prema dugoročnim agroprognozama upravo nas takvo vrijeme očekuje od travnja do rujna, pa bismo na jesen mogli imati rekordan urod ove uljarice”, kaže Matija Brlošić, koji očekuje iznimno dobar urod suncokreta i ove jeseni.
“Sade se nove hibridne sorte suncokreta, koje uz nove tehnologije u proizvodnji daju bolji urod”, objašnjava Brlošić.
Hrvatska nije ovisna o uvozu sirovine za proizvodnju ulja
Prosječno ostvareni prinosi suncokreta na hrvatskim poljima je oko 4,5 tona po hektaru i iznad je prosjeka EU-a pa na svu sreću Hrvatska nije ovisna o uvozu sirovine za proizvodnju ulja, čije je tijekove poremetio rat u Ukrajini.
Za petnaestak dana počinje najneizvjesnija sjetva suncokreta na poljima u istočnoj Slavoniji uz enormno povećanje troškova proizvodnje, u prvom redu mineralnih gnojiva koja su čak tri puta skuplja u odnosu na prošlu godinu uz istodobno velike poremećaje na tržištu poljoprivrednih proizvoda gdje kronično nedostaje upravo suncokreta ali i ostalih uljarica.
Jugoslav Barković iz Čepina kod Osijeka planira zasijati oko 200 hektara suncokreta. To je njegova standardna proizvodnja koja ga svrstava među deset najvećih proizvođača suncokreta u Hrvatskoj.
Tekst se nastavlja ispod oglasa