U HRT-ovu Studiju 4 dr. Đuro Njavro – dekan Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta, savjetnik za gospodarstvo bivšeg predsjednika RH Franje Tuđmana od 1993. do 1996. te predsjednik saborskog Odbora za financije i državni proračun od 1996. do 2000. – kazao je da se problem Agrokora mora hitno rješavati jer velik broj tvrtki ovisi o tome. Ako se bude tim procesom upravljalo na pravi način, možemo čak od ove krize Agrokora imati pozitivne posljedice za Hrvatsku i razvoj gospodarstva u budućnosti, kazao je Njavro za HRT.
Odgovarajući na pitanja o ekonomiji iz vremena devedesetih godina, Njavro je kazao da je bivši predsjednik Franjo Tuđman uvažavao savjete, i to ne samo njegove, već vrlo širokog kruga ljudi u RH i izvan države za koje je smatrao da mogu dati meritorno mišljenje i mogu koristiti. Prisjetimo se brojnih savjeta gdje su brojni važni ljudi, bez obzira na stranačku pripadnost, mogli iznositi mišljenja o temeljnim hrvatskim problemima onoga vremena. Predsjednik bi uvijek to pažljivo slušao i na kraju, svjestan da je njegova odgovornost, donosio odluke.
Mislim da bi nešto od političkog modela vodstva predsjednika Tuđmana trebalo Hrvatskoj i danas. Trebaju nam lideri koji oko sebe okupljaju pojedince koji o pojedinim područjima znaju mnogo više od njih, a ne lideri koji moraju biti najpametniji u svemu.
To je bilo vrijeme kad je Hrvatska pred sobom imala nekoliko izazova. Prvo je bio proces osamostaljenja. Nažalost, taj je proces vodio u ratni sukob. No to je obilježilo to vrijeme, ali i ekonomske procese. Drugi bitan segment je vrijeme prelaska iz komunističke u ekonomiju slobodnog tržišta, tržišnog poduzetništva, privatizacije, rekao je Njavro.
Njavro: Nitko u devedesetima nije imao recept za uspješnu privatizaciju
Ja sam na samom početku devedesetih, još kao profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, organizirao konferenciju o restrukturiranju i privatizaciji u državama srednje i istočne Europe. Nitko u tom vremenu nije imao recept za uspješnu privatizaciju. Tu su bila lutanja, od onih koji tvrde da sve treba privatizirati preko noći do onih koji su zagovarali da treba biti državno vlasništvo koje će se postupno privatizirati. Hrvatska je imala neki svoj model, kazao je Njavro.
“Najekspanzivniji rast Agrokora je nakon devedesetih godina”
Od 1990. do kraja toga desetljeća, ponuđen je na privatizaciju jedan broj poduzeća. Agrokor koji je djelovao i prije 1990. imao je akumulirana određena znanja. Imao je pristup kapitalu i u tom vremenu je rastao. Ali, koliko je meni poznato, najekspanzivniji rast Agrokora dolazi nakon devedesetih godina, rekao je Njavro.
“Bojim se da je pogrešno skretanje pozornosti slučaja Agrokora na devedesete godine”
Na pitanje hoće li se odazvati pozivu istražnog povjerenstva Orsata Miljenića zbog odluka u vezi s Agrokorom iz vremena devedesetih godina, kazao je da je čast svakome odazvati se saborskom povjerenstvu koje raspravlja o nekoj važnoj temi za Hrvatsku. Nažalost, bojim se da je skretanje pozornosti slučaja Agrokora na vrijeme devedesetih pogrešno. Ono je korisno utoliko što treba vidjeti jesu li institucije koje RH ima, a koje su sa strane države trebale regulirati ekonomske procese, odradile svoje ili su bile pod utjecajem bilo poslovnog sektora bilo političkih grupa. Realno, problem Agrokora je problem danas.
Odgovarajući na pitanje tko bi bili ključni svjedoci za to razdoblje, a u vezi s Agrokorom, Njavro je kazao da prvo treba vidjeti kako će povjerenstvo definirati svoje ciljeve, odnosno je li to povjerenstvo koje se bavi ekonomskom poviješću u RH ili je to povjerenstvo koje treba pridonijeti da se vidi uloga pojedinih točaka unutar hrvatske državne strukture koja je zadužena za reguliranje tržišta, ekonomskih procesa ili je zbog neobavljanja svog posla omogućio da Agrokor dođe u probleme koje je došao. Naglasio je da sada ne može nikoga posebno imenovati kao poželjnog svjedoka za Agrokor iz vremena devedesetih.
Njavro je zatim govorio o svojoj knjizi “Reforme izvrsnošću do blagostanja”.
