“Indeks percepcije korupcije – globalno je istraživanje koje pokazuje trendove, ali je nepouzdano jer mjeri dojam. Općenito borba protiv korupcije stagnira u cijelom svijetu iako su štete od korupcije trajne i pogubne za pojedince bez obzira u kojoj državi žive”, komentirala je dr.sc. Davorka Budimir, predsjednica Transparency International Hrvatska (TIH) za Narod.hr podatke da je Hrvatska među najkorumpiranijim državama EU.
“Nema veće štete za prosperitet društva od korupcije koja omogućava da se nezakonite aktivnosti namjerno prikrivaju, a izbijaju u javnost kroz skandale, istrage i suđenja. Zbog tajnosti koruptivnog djelovanja ne postoje čvrsti empirijski podaci na temelju kojih se može procijeniti apsolutna razina korupcije u nekoj zemlji. Empirijski podaci mogu ukazati samo na to, koliko su učinkovita pravosudna tijela, tijela javne vlasti ili pak mediji u istraživanju i otkrivanju korupcije. Na taj način moguće je procijeniti stanje korupcije u javnom sektoru.
Indeks percepcije korupcije je nužno ograničen u svom opsegu, jer uključuje percepciju korupcije samo javnog sektora (među dužnosnicima, političarima ili službenicima) odnosno tzv. administrativnu i političku korupciju. Procjenjuje se zlouporaba povjerenih ovlasti. Podmićivanje dužnosnika. Izigravanje postupaka javne nabave. Pronevjere javnog novca. Uspješnost antikorupcijskih mjera u javnom sektoru i sl. Taj alat ima četiri cilja: prvo, poticati svijest o štetnosti korupcije na globalnoj razini; drugo, poticati vlast na djelovanje i promjene; treće, pratiti i uspoređivati stupanj korupcije u javnom sektoru među državama i četvrto, biti sekundarni izvor podataka za daljnja istraživanja. On je ograničen u svom dosegu jer mjeri dojam o nekoj pojavi”, kaže Budimir.
Korupcija na globalnoj razini
“Korupcija nije problem samo najkorumpiranijih država, već je utkana u mnoge institucije, međunarodne organizacije i globalne inicijative. Kroz posljednje afere vidljivo da je prisutna i europskim institucijama i to na najvišim razinama, kao i u mnogim područjima od zdravstva, sporta pa i šire. Općenito prisutan je trend raširenosti korupcije i lošijim rezultatima. I one najtransparentnije države poput Danske, Finske ili Švedske bilježe pad rezultata. Danska je npr. 2015. godine imala indeks 91, a 2021. 88 bodova. Finska je u istom razdoblju zabilježila pad od 5 bodova s 90 na 85. Pad bilježe i one države koje su u ranijim razdobljima imale rast na godišnjoj razni od 5 bodova npr. Litva i sl.”, dodaje.
“Izvan fokus javnosti ostale su informacije o uhićenjima najviših europskih dužnosnika koja su povezana sa sumnjama na mito, a vezano uz sportska događanja i organiziranje globalnih natjecanja. Nedostatak političke volje da se korupcija iskorijeni rezultira brzim mutiranjem koruptivnih aktivnosti, te prilagodbama na nove okolnosti”, zaključila je dr. sc. Budimir.
Podsjetimo, korupcijska afera nazvana ‘Qatar gate’ koja trese samo srce Europske unije i zbog koje je već smijenjena potpredsjednica Europskog parlamenta, grčka socijalistička zastupnica Eva Kaili, mogla bi dotaknuti i Europsku komisiju kojoj je na čelu Ursula von der Leyen. Ona je nekidan na konferenciji za medije izbjegla odgovarati na za nju, neugodna pitanja novinara o aferi, dok se njezin zamjenik, potpredsjednik Europske komisije, Margaritis Schinas ‘vadio’ zbog pohvala koje je ovih dana uputio Katru. Mnogi sumnjaju kako je prema toj zemlji blagoglagoljiv zbog mogućeg mita.
Europska komisija, kojom predsjeda Ursula von der Leyen, također je u središtu ove oluje uzrokovane korupcijskim skandalom budući da njezin zamjenik, potpredsjednik Europske komisije Schinas nedavno putovao u Katar kako bi predstavljao EU tijekom ceremonije otvaranja Svjetskog nogometnog prvenstva. Usred korupcijskog skandala, von der Leyen je odbila odgovoriti na pitanja o odnosu svojeg potpredsjednika s Dohom, dok je Schinas zanijekao bilo kakvu povezanost sa slučajem.
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija