Dr. sc. Budimir za Narod.hr: ‘Sadašnji model je potrošen – promjena izbornog sustava otključat će blokadu hrvatskog političkog sustava’

davorka budimir tih
Foto: Fah

“Promjena izbornog sustava otključati će blokadu hrvatskog političkog sustava – sadašnji model je potrošen. Pitanje izbornog sustava je ključ rješavanja nagomilanih društvenih problema… Kod nas se pravila mijenjaju, a pojedinci koji imaju vlast i moć koja iz nje proizlazi, imaju kontinuitet dugog trajanja. Takav sustav ne donosi prosperitet, već povećavanje nepovjerenja građana u sustav, potiče korupciju, netransparentnost i klijentelizam.”, istaknula je za Narod.hr dr. sc. Davorka Budimir, politička analitičarka i predsjednica Transparency International Hrvatska komentirajući prvi krug predsjedničkih izbora te uočene nepravilnosti.

“Promjena izbornog sustava otključati će blokadu hrvatskog političkog sustava – sadašnji model je potrošen”, ocijenila je Budimir autorica dvije knjige Politička elita u Hrvatskoj 1990.-2000. i Politička elita u Hrvatskoj 1986.-1990. te dodala:

“Želim istaknuti nekoliko povijesnih činjenica o predsjedničkim izborima u Hrvatskoj od 1992. godine do danas, a koje su važne jer su neposredni izbori provedeni na isti način kroz sve te cikluse. Ono što je u ovom trenutku slično s prvim predsjedničkim izborima 1992. i ovim 2019. godine je sličan broj upisanih birača s pravom glasa. U prvim izborima na popisu je bilo 3.581.604 birača, dok je 2019. godine na njemu bilo 3.719.532 birača. U međuvremenu je taj popis oscilirao i na izborima 2009. godine na Popisu birača uoči prvog kruga predsjedničkih izbora bilo je upisano 4.495.528 birača,a na birališta je izašlo 1.972.693 birača. Najviše birača na predsjedničke izbore izašlo je 2.000 godine i to 2.mil 667 tisuća u prvom izbornom krugu.

Na upravo održanom prvom krugu predsjedničkih izbora prva tri kandidata osvojila su ukupno 1.536.108 glasova ili 41% od ukupnog broja upisanih birača. Činjenica je da 59% građana upisanih u birački spisak u prvom krugu nije podržalo niti jednog od ova tri kandidata – glasali su za druge kandidate ili uopće nisu izašli na birališta.

Franjo Tuđman je na prvim predsjedničkim izborima 1992. godine dobio 27 008 glasova manje nego što su osvojila prva tri kandidata s najviše osvojenih glasova zajedno na ovogodišnjim predsjedničkim izborima . Dok je na drugim predsjedničkim izborima dobio 2.218.448 glasova, a što je više od broja glasača koji su pristupili izborima za prvi krug 2009. ili 2014. godine.

Na prvim višestranačkim izborima koji su bili održani 2. kolovoza 1992. godine kandidiralo se osam predsjedničkih kandidata. Bili su to abecednim redom: Dražen Budiša (HSLS), Ivan Cesar (HKDS), Savka Dabčević-Kučar (HNS), Silvije Degen (SSH), Dobroslav Paraga (HSP), Franjo Tuđman (HDZ), Marko Veselica (HDS) i Antun Vujić (SDSH). Tada je u Popisu birača bilo upisano 3.581 604 birača, a glasalo je 2.578 032 birača (71,9%), od čega je 48 909 bilo nevažećih listića (1,9%). Franjo Tuđman osvojio je 1.509 100 glasova ( 56,73%), a drugo plasirani je bio Dražen Budiša s 585 535 glasova (21,87). Ostalih šest kandidata zajedno su osvojili 21,4% glasova. Savka Dabčević Kučar 161.242 (6%), Dobroslav Paraga 144.695 (5,4%), Silvije Degen 108.979 (4,07%), Marko Veselica 45.593 (1,7%), Ivan Cesar 43.134 (1,61%) i Antun Vujić 18.783 (0,7%).

Na drugim predsjedničkim izborima 1997. godine natjecala su se tri predsjednička kandidata abecednim redom: Vlado Gotovac (HSLS), Zdravko Tomac (SDP) i Franjo Tuđman (HDZ). U Popisu birača bilo je upisano 4.061.479 birača, a na izborima je glasovalo njih 2.218.448 (54,62%), dok je nevažećih listića bilo 39 656 (1,79%). Franjo Tuđman pobijedio je u prvom izbornom krugu s osvojenih 1.337.990 glasova (61,41%), drugoplasirani Zdravko Tomac osvojio 458.172 glasa (21,03%), a Vlado Gotovac je osvojio 39.656 glasova (1,79%).

Na trećim predsjedničkim izborima 2000. godine sudjelovalo je devet kandidata, ukupno je bilo upisano 4.251 109 birača, a glasalo je u prvom krugu 2.667.561 (62,98%), dok je nevažećih bilo 13.212 listića (0,49%). U prvom krugu Stjepan Mesić dobio je 1.100.671 glasova (41,11%), Dražen Budiša 741.837 (27,71%), a Mate Granić 601.588 (22,47%). U drugom krugu Stjepana Mesića podržalo je 1.433.872 birača (56,01%).

Na izborima 2009. godine sudjelovalo je 12 kandidata, a u birački popis bilo je upisano 4.495.528 birača dok se prvom krugu odazvalo 1.972.693 (44%) birača, a u drugom 2.253.770 (50,13%). Ivo Josipović tada je pobijedio s 1.339.385 glasova (60,26%) protukandidata Milana Bandića koji je osvojio 883.222 glasa (39,74%). Na ovim izborima bilo je čak šest neovisnih kandidata, a kandidat HDZ- Andrija Hebrang osvojio je u prvom krugu 236.990 glasova (12%). Na izborima 2014. godine u Popis birača bilo je upisano 3.779.281 birač za prvi izborni krug.”

Narod.hr: Možete li reći više o nepravilnostima uočenim na izborima?

“Čak je i DIP kao tijelo javne vlasti zaduženo za provedbu izbora uočio manje nepravilnosti nego u dosadašnjim izbornim ciklusima. Većina nepravilnosti odnosila se na pogreške u Popisu birača jer su neki građani bili izbrisani iako nisu imali promjene u osobnim podacima. Često su dojavljivana i kršenja izborne šutnje na društvenim mrežama i sl. O drugim nepravilnostima ne mogu govoriti jer o njima nismo dobili neposredne informacije od birača.”

Narod.hr: Kako je moguće osciliranje broja birača?

Iako su kroz sve izborne cikluse do sada vidljive nelogičnosti u broju birača moramo konstatirati da postoji nedostatak političke volje da se to pitanje riješi i to u odnosu na sve nositelje vlasti u proteklih dvadesetak godina. Pitanje izbornog sustava je ključ rješavanja nagomilanih društvenih problema koji se relativiziraju i podcjenjuju kako bi se hrvatsko društvo prikazalo kao podjeljeno oko pitanja koja su sporedna.

Svaki sustav mora imati unaprijed postavljena pravila ponašanja i sve aktere koji će ta pravila poštovati. U Hrvatskoj svjedočimo obrnutom procesu. Kod nas se pravila mijenjaju, a pojedinci koji imaju vlast i moć koja iz nje proizlazi, imaju kontinuitet dugog trajanja. Takav sustav ne donosi prosperitet, već povećavanje nepovjerenja građana u sustav, potiče korupciju, netransparentnost i klijentelizam. Dugotrajna negativna selekcija kroz političke stranke koje su glavni regrutacijaki kanal za političku elitu na političku scenu izbacila je podobnost kao jedini kriterij napredovanja, te su građani Hrvatske dobili zarobljenu državu. S jedne strane postoji nepovjerenje građana prema sustavu, a s druge strah od bilo kakvih promjena, jer je na sceni previše veto igrača kojima onemogućavaju pomak prema društvu povjerenja, poštenja i odgovornosti.

Razgovor o modelu funkcioniranja sustava je pitanje koje će dočekati svakog budućeg predsjednika, premijera, predsjednika stranke ili bilo kojeg budućeg lidera ili političkog aktera. Ovaj sadašnji model se potrošio i duboko urušio hrvatsko društvo koje je potisnulo sve ono dobro što u sebi imamo kao pojedinci i kao zajednica. Čak nije potrebno tražiti udžbeničke modele jer ih je nemoguće preslikati u stvarnost ili doslovno kopirati iskustva drugih država. Hrvatska svoj put mora tražiti sama uvažavajući sve ono što nas razlikuje od drugih, uz svijest o svim prednostima koje imamo zbog geografskog položaja, povijesnih isustava i pozicije u globalnom kontekstu.

Temeljnom promjenom načina izbora pojedinaca za pozicije u obnašanju vlasti, uz uvažavanje svih dostignuća današnje znanosti i tehnologije moguće je u razumnom roku promijeniti smjer Hrvatske. Brzi razvoj tehnologije daje nam bezbrojne mogućnosti pravednijeg društva u kojem se niti jedan građanin neće osjećati nepotrebnim ili manje vrijednim.”, zaključila je dr.sc. Budimir.

Podsjetimo, Transparency International Hrvatska u povodu završetka prvog kruga predsjedničkih izbora ukazala je na prijavljene nepravilnosti u izbornom procesu i apelirala na predsjedničke kandidate da daljnju borbu za glasove birača nastave sučeljavanjem ideja i stavova oko onih pitanja koja će zaustaviti iseljavanje,te osigurati prosperitet i zadovoljstvo svakog građanina Hrvatske.

“Tijekom izbora TIH je zaprimio 38 prijava nepravilnosti u izbornom procesu uglavnom glasača kojima je bilo onemogućeno glasanje jer se nisu nalazili na biračkim popisima iako im se osobni podaci nisu promijenili od prethodnog izbornog ciklusa u svibnju ove godine. Građani Hrvatske trebaju odgovornog, visoko moralnog i učinkovitog lidera koji će snagom svog autoriteta biti nositelj stabilnosti i prosperiteta svih nas. Zato s pravom očekujemo da će kvaliteta pojedinačnih osobnosti, vještina i znanja biti nit vodilja kako bi se poticale pozitivne društvene vrijednosti, povjerenje, a osobito poštenje.”, poručila je Davorka Budimir, predsjednica TIH-a.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.