U objašnjenju Istanbulske konvencije (Explanatory report), koji je njezin sastavni dio, piše da određene grupe mogu biti diskriminirane zbog svojeg rodnog identiteta. Grupe koje se spominju su „transrodne osobe, transseksualci, cross-dresseri, transvestiti i ostale grupe koje ne pristaju uz ono što je društvo ustanovilo kao muške i ženske kategorije“.
Uspoređujući originalni Explanatory Report i hrvatski prijevod, pitam se gdje su nestali cross-dresseri; zašto HDZLGBTTQISDP zajednica nije prevela riječ cross-dresser, nego je cijelu jednu grupu ljudi izostavila iz IK-a. Za razliku od naših „interpretatora“ IK-a, vjerujem da autori dokumenta znaju da cross-dresseri (dominantno heteroseksualci) ponekad jesu, a ponekad nisu pripadnici LGBTTQI zajednice. Bez obzira smatraju li se pripadnicima LGBTTQI zajednice, cross-dresseri navodno nikad nisu imali previše sluha ni volje za aktivno uključivanje u borbu koju vode ratnici duginih boja. Više su bonvivani.
Realna je pretpostavka da je IK upravo zbog toga izrijekom spomenula cross-dressere, kao najslabije prepoznatu kariku navedene zajednice. Da sam hrvatski cross-dresser, ja bih se ozbiljno zapitao zbog čega moja grupa izrijekom nije uključena u IK. Ipak, ne radi se ovdje o prijevodu SF romana „The Female Man“, autorice Joanne Russ, predstavnice radikalnog feminizma drugog vala; radi se o propisu gdje je svaka riječ bitna.
Prilagodba nazivlja
Možda je misteriozni nestanak cross-dressera iz hrvatske verzije IK-a posljedica sporosti naših službi koje još uvijek nisu pripremile rodnoidentitetsko nazivlje. A to ne bi trebao biti problem jer se radi se o najobičnijem procesu prilagodbe anglizama hrvatskom jeziku. Ništa novo. Mi naime, nemamo imenicu za osobu koja je muškog roda, ali se oblači kao ženska osoba i obratno.
Stoga, u takvim slučajevima kad za novi pojam iz stranoga jezika u hrvatskom jeziku ne postoji odgovarajući naziv, vršimo prilagodbu. Ako smo usvojili bejzbol, bend, dizajner, gangster, marketing, vikend i mnoge druge riječi iz engleskog jezika, zašto ne bismo i krosdreser, jer ako se ratificira IK, neće proći puno vremena prije nego hrvatska država izda prvi osobni dokument s oznakom rodnog identiteta: krosdreser.
Križnoodijevalo, žekarac, muškara, sverod, mješorod itd.
Postoji i drugo rješenje. Odmah po ratifikaciji IK-a raspisati javni (nagradni) natječaj za najbolju novu riječ hrvatskog jezika. Prvo treba od HDZLGBTTQISDP zajednice zatražiti međunarodno priznati popis rodnih identiteta te potom u javnom natječaju tražiti najbolje hrvatsko jezično rješenje za svaki od navedenih pojmova. U Povjerenstvo za odabir najbolje hrvatske riječi Vlada RH će sigurno biti u obvezi imenovati i predstavnike GREVIA (GREVIO: Group of Experts on Action against Violence against Women and Domestic Violence) koji će imati pravo veta na bilo koju odluku Povjerenstva.
Osobno mi je draži pristup obogaćivanja hrvatskog rječnika. Na primjer, hrvatska riječ za cross-dresser mogla bi biti križnoodijevalo. Sudeći po nazivu, neupućeni pojedinac možda bi rekao da nema razlike između križnoodijevala i transvestita. Razlika ipak postoji. Ukratko, prema stručnjacima – biti transvestit znači imati psihičku bolest (dijagnozu), a biti cross-dresser znači tek aktivnost koja može, ali i ne mora biti posljedica psihičkog oboljenja. Daljnja analiza ovdje bi uzela previše prostora pa sve koji žele znati više, upućujem na LGBTTQI zajednicu koja će im dati potrebne informacije o toj temi.
Idemo dalje s nazivljem: za rodni identitet „female to male“, predlažem žekarac, a za „male to female“ hrvatski naziv mogao bi biti mušna ili muškara. „Gender blender“ neka bude mješorod, a zgodna nova hrvatska riječ za „pangender“ je sverod. Eto, mali doprinos hrvatskom nazivlju novih rodnih identiteta.
Ekoseksualci i zoofili
Pomoću cijele mašinerije koja stupa na snagu nakon ratifikacije IK-a ne treba uopće brinuti da će i stanovnici najzabačenijih hrvatskih zaseoka putem elektromagnetskih valova saznati i usvojiti značenje novih hrvatskih imenica. Pored ostalog, naše ljude koji žive u ruralnim područjima valjalo bi bolje upoznati s još jednom zanimljivom grupacijom u razvoju, a radi se o ekoseksualcima. Kažu da ih već ima oko 150.000 i stalno rastu. Ozbiljno razmišljaju o članstvu u LGBTTQI zajednici i borbi za pravo na samoodređenje.
Oni ljubav i seksualno ispunjenje nalaze u direktnom kontaktu s prirodom. Imaju i svoj manifest. Zemlju, kao planet, zamišljaju svojim seksualnim partnerom pa se tako valjalu u blatu, trljaju uz deblo, masturbiraju na liticama i sl. Možda se ponekom građaninu RH to i svidi pa napokon otkrije i ostvari sebe. Pogotovo kad vidi da država takvu ljubav smatra ljudskim pravom.
Uostalom, možda nam uz poticanje ekoseksualizma i šume ozdrave, nestanu razne bolesti koje muče smreke i jele, jer znamo da biljke na određene načine pozitivno reagiraju na kontakt s ljudima. Ako je za zdrav rast biljke poželjan dobar odnos i razgovor, možemo zamisliti do kakvih rezultata može dovesti npr. spolno općenje sa smrekom. Ako ništa, vjerujem da bi potkornjaci pobjegli glavom bez obzira.
Ovim tempom suvremenog samoostvarenja nećemo dugo čekati legalizaciju još jednog rodnog identiteta, a to je erotska ljubav između čovjeka i životinje – zoofilija. Određeni broj ljudi od davnina je sklon takvoj vrsti ljubavi pa u okruženju rušenja stereotipa i daljnje normalizacije devijantnog ne vidim razlog da se i toj grupi ne omogući iskakanje iz ormara i legalizacija njihova samodefiniranog rodnog identiteta – zoofil. Jer ne zaboravimo, radi se o tome da degenerirane elite danas potiču pravo na rodnoidentitetsko samoodređenje, a granice samoostvarenja na tom području nisu jasne.
Obično vs. križnoodijevalo
Ako se IK u RH ipak ratificira, kad se svi rodovi zbroje i poslože, kad GREVIO krene u prisilnu provedbu Konvencije, imam osjećaj da će jadne, obične (hrvatske hetero) muškarce u ostvarivanju svojih prava prešišati svaka mušna i svako križnoodijevalo. O mješorodima i sverodima da i ne govorim.
Zato, lako je našem pravosuđu dok još uvijek bez racionalnih obrazloženja mogu odbacivat opravdane tužbe običnih muškaraca koje svaka mentalno zbrčkana individua u tijelu javne vlasti može nekažnjeno diskriminirati i klevetati. To je moguće jer navodno muškarac nije ugrožena vrsta iako svi relevantni pokazatelji za Hrvatsku govore drukčije.
Bit će po našim sudovima malo drukčije kad im agenti GREVIA pokucaju na vrata u obrani prava križnoodijevala, mušni, žekaraca, mješoroda i ostalih. Jer to nisu obični muškarci i obične žene iza kojih ne stoji nitko, ako nisu pripadnici HDZSDP-a. Radi se o nekoj novoj, progresivnoj vrsti čija prava garantira i utjeruje ni manje ni više nego GREVIO.
Nove, rodnoosnažene diskriminacijske osnove
Zato, kao i većina građana Hrvatske, mislim da je bolje da idemo polako, korak po korak jer nam je korak ionako nespretan. Nisu za nas velike brzine, pogotovo u razvoju novih ideologija i njima pripadajućih vrijednosti. Uslijed povijesnih okolnosti, na razini društva još nismo dobro usvojili vrijednosti humanizma, renesanse i prosvjetiteljstva, a sad bi već branili izmišljena prava za mješorode? Zdrav razum kaže da ako ne možeš preskočiti centimetar, nećeš podizati prečku na metar.
Pored svih pozitivnih propisa i ratificiranih konvencija ne možemo osigurati osnovna ljudska prava vulgaris muškaraca, žena i djece, a želimo uvoziti programe o „razbijanju rodnih stereotipa“, stotine milijuna kuna davati udrugama koje će mijenjati našu tradiciju, stvarati novu kulturu. U ime koga? Čega? Zaštite izmišljenih prava umjetno novostvorenih rodova.
Uostalom, koja su to prava? Je li veće pravo križnoodijevala da na posao dođe u štiklama i ispod brkova našminkan u žarkocrveno ili pravo hrvatskog vulgaris muškarca da otvoreno iskaže svoj stav, da pošteno radi i zaradi za život? Hoće li vulgaris muškarac morati postati sverod da dokaže da je diskriminiran i ostvari svoja osnovna ljudska prava?
Transrodna distopija
Svijet se mijenja. Prije 50-ak godina stigla nam je seksualna revolucija koja je donijela drukčije poglede na seksualnost, legalizirana je homoseksualnost, pojavila se javna golotinja, pornografija je postala sveprisutna itd. Mnogima je i danas to neprihvatljivo, a i ne čini se da je svijet zbog toga postao bolji. Ali bez obzira na to, na vrata nam kuca nova, transseksualno-transrodna revolucija koja u sebi uključuje samodefinirane rodne identitete, a karnevalsku parolu „budi što želiš“ uzdiže na zaštićeno ljudsko pravo. Ta će nam revolucija ruku pod ruku s razvojem tehnologije donijeti mnogo toga što ne možemo ni zamisliti.
Znanstvena je prognoza da će najkasnije za nekoliko godina osoba koja je rođena kao muškarac ali je promijenila spol u ženski, putem transplantirane rodnice moći zatrudnjeti i roditi dijete. Tko zna što je danas u znanosti sve moguće i što se sve radi. Križnoodjeveni konstruktori Vrlog novog svijeta smješteni daleko izvan Hrvatske možda znaju što je moguće, što se radi i već imaju smišljene scenarije. Tamo negdje u mogućoj distopiji 2070. godine sve će biti mnogo jasnije.
U očekivanju novog SF filma na ovu temu, idem se posvetiti pokušaju ostvarivanja osnovnih ljudskih prava, poput prava na pravično suđenje, još uvijek tako teško dostižnog u našoj državi, barem za hrvatske vulgaris muškarce.
*Autor je doktor znanosti s bogatim iskustvom rada u javnoj upravi i organizacijama u državnom vlasništvu. Uz znanstvene i stručne članke, objavio je i dvije znanstvene knjige: Moć neetičkog poslovanja – organizacijska kultura u Hrvatskoj (2008) i Hrvatski turizam – upravljanje identitetom (2013).
U svojim radovima istražuje svijet svakodnevnog života unutar područja kojeg oblikuje njegovo ukupno iskustvo, ali i društveni kontekst. U biranju tema nastoji pridonijeti kritičkoj analizi i dekonstrukciji hrvatske stvarnosti, odnosno razotkrivanju stvarnih identiteta i implicitnih vrijednosti hrvatskih organizacija.
Paralelno sa znanstvenim radom, autor se duže vrijeme bavi i fotografijom i raznim oblicima vizualne umjetnosti. Na sličan način kao što na znanstvenom polju preispituje društvenu svijest, u svojim fotografijama dočarava osobne percepcije, iskazuje asocijacije i doživljaje vlastitog okruženja, ali i stavove o društvu, gradu, pojavi. Do sada je priredio više samostalnih i skupnih izložbi.
** Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr
Tekst se nastavlja ispod oglasa