Dr. sc. Hrvoje Pende: Sve što je DORH trebao znati, a nije se usudio pitati – slučaj županijskog pročelnika

Foto: Fah

Vladina Uredba o klasifikaciji radnih mjesta u državnoj službi čije odredbe vrijede i prilikom zapošljavanja u jedinicama lokalne i regionalne samouprave kaže: „radno iskustvo na odgovarajućim poslovima u smislu ove Uredbe je radno iskustvo ostvareno u državnoj službi ili u radnom odnosu izvan državne službe u odgovarajućoj stručnoj spremi i struci“. Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i regionalnoj (područnoj ) samoupravi u svojem članku 13. određuje isto.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Pravna država po županu Komadini: kako su u Primorsko-goranskoj županiji ismijali rješenja Ministarstva uprave

Ministarstvo uprave dodatno pojašnjava: uvjet od pet godina na odgovarajućim poslovima zadovoljava ona osoba koja je na temelju odgovarajućeg pravnog akta poslodavca ostvarila potrebne godine radnog iskustva na poslovima za koje je bila propisana ista struka i stručna sprema“.

Unatoč jasnim definicijama što je to „rad na odgovarajućim poslovima“, u suvremenoj Hrvatskoj pojedinim političarima/dužnosnicima u sasvim određenim slučajevima to ipak nije jasno pa godinama traže dodatna obrazloženja, preispituju značenje ove, po njima i njihovim novinarima „vrlo komplicirane definicije“. U Primorsko-goranskoj županiji, rasprava oko pojma rada na odgovarajućim poslovima traje od 2013. godine i sve više poprima dimenzije ozbiljnog filozofskog pitanja. Stoga, ne sumnjam da će netko na Sveučilištu u Rijeci ubrzo doktorirati na tu temu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Enigma rada na odgovarajućim poslovima

Potvrdu naprijed navedenog možemo naći u indikativnom slučaju donedavnog „pročelnika“ za kulturu, sport i tehničku kulturu u Primorsko-goranskoj županiji. Naime, uz jasnu presudu Upravnog suda u Rijeci i Visokog upravnog suda u Zagrebu, lokalni političari i nadalje smatraju da je u slučaju spomenutog „pročelnika“ zakon nepravedan i nedorečen.

Pri tome ih naravno nije briga za tisuće ostalih građana Hrvatske koji imaju dovoljno građanske kulture da se ne javljaju na natječaj za koji nemaju uvjete, ili za sve one koji su se naivno vjerujući u svoju stručnost ipak javili, ali su bili odbijeni jer je odredba Vladine uredbe vrlo jasna, kao što je jasan i Zakon o službenicim i namještenicima u lokalnoj i regionalnoj (područnoj ) samoupravi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Trgovanje utjecajem? Zloporaba položaja?

Da podsjetimo, „pročelnik“ je diplomu VSS-a stekao 2013., iste godine kad se javio na natječaj za županijskog pročelnika. Natječaj je propisivao “najmanje 5 godina rada na odgovarajućim poslovima”. Što to znači, piše na početku ove kolumne i trebalo bi biti jasno svakom poslodavcu, posebice tijelima javne vlasti i pravnicima u njihovim službama. Zašto im to nije jasno, mislim da bi trebao ispitati i saznati DORH.

Rješenje o imenovanju „pročelnika“ dva puta je ukinuto od upravne inspekcije, ali „pročelnik“ je opstao na poziciji godinama jer je podnio tužbu Upravnom sudu u Rijeci protiv poslodavca (Županije). Upravni sud je odbacio tužbu, ali je „pročelnik“ ostao na radnom mjestu jer je odlukom suda dobio tzv. odgodni učinak do pravomoćne presude. „Pročelnik“ je naime podnio žalbu Visokom upravnom sudu koji je napokon 15. ožujka 2018. godine donio presudu kojom se odbija žalba „pročelnika“ na presudu Upravnog suda u Rijeci.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Od svibnja ove godine, „pročelnik“ više ne radi u Županiji, ali sudeći po zastupljenosti u medijima i ponovljenoj podršci „uglednika“ priča nije završena. „Pročelnik“ najavljuje ustavnu tužbu, a nakon nekoliko godina, u cilju spašavanja svojeg druga (i sebe), lokalni političari opet su pokrenuli „spontanu“ javnu podršku „pročelniku“, koja u svoje dvije epizode predstavlja jedan od najsramnijih pokazatelja visokog stupnja moralnog zagađenja hrvatskog društva i umreženosti korumpirane pseudoelite. Mnogi „uglednici“ ponovo se dirljivo natječu tko će dati ljepšu i topliju podršku nezakonito izabranom „pročelniku“.

Veliku ulogu odigrali su i mediji. Od dana zapošljavanja „pročelnika“ do danas, pojedini novinari pokušavali su stvoriti dojam o nekakvom nejasnom propisu čija se primjena prelama preko ni krivog ni dužnog „pročelnika“. Suprotno tome, stvar je potpuno jasna, a vrlo je vjerojatno i da je cijeli slučaj omotan u više slojeva trgovanja utjecajem i zloporabe položaja. Tako barem kažu na nedavnoj tiskovnoj konferenciji primorsko-goranskog HDZ-a gdje je pored navedenih kaznenih djela bilo riječi i o krivotvorenju službenih dokumenata. Očito je i u HDZ-u došlo do djelomičnog prosvjetljenja (barem na ovom slučaju) jer su prilikom prvog ukidanja rješenja o imenovanju „pročelnika“ istome dali toplu podršku za ostanak na radnom mjestu.

Sve što je Ministarstvo uprave trebalo, a nije se usudilo izjaviti

Sve što je potrebno znati u ovom slučaju je točno odgovoriti na nagradno pitanje: da li je “radno iskustvo na odgovarajućim poslovima” kategorija koju arbitrarno određuje poslodavac (tijela javne vlasti) pomoću preporuka „uglednika“ i prijašnjih poslodavaca ili je ono jasno i nedvosmisleno propisano Uredbom Vlade RH? Nesuđeni pročelnik javno kaže da se radno iskustvo na poslovima VSS-a može steći i prije stjecanja VSS-a! Čitajući naprijed navedene zakonske odredbe to se ne može zaključiti. Stoga bi bilo dobro dobiti jasan i nedvosmislen odgovor iz Ministarstva uprave na pitanje je li moguće steći radno iskustvo na poslovima VSS-a prije stjecanja VSS-a?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Budući da se ova trakavica odužila na 4,5 godina, mislim da slučaj zaslužuje detaljno pojašnjenje nadležnih službi. Zašto da se ljudi javljaju na natječaje, skupljaju dokumentaciju, preporuke „uglednika“, stupe na radno mjesto, rade nekoliko godina i onda im Visoki upravni sud kaže da je sve to bilo protuzakonito. Konačno, zašto da čovjek podnosi skupu ustavnu tužbu ako je u krivu.

U cijeloj ovoj farsičnoj priči svašta se čulo iz Ministarstva uprave pa tako i to da nije važno kad je netko diplomirao, nego je važno ako je radio na poslovima VSS-a. Ipak, istovremeno nisu odustali od odredbi koje su spomenute na početku kolumne. Nije valjda da su namjerno zapetljali ovu „vrlo kompliciranu priču“? Zakon bi trebao biti jasan, kao i njegovo tumačenje. Stoga, kako bih sebi pojasnio stanje stvari prije ca. 2 godine imao sam kratku prepisku s Ministarstvom uprave glede problema „rada na odgovarajućim poslovima“ i to isključivo radi toga što su njihova javno dostupna obrazloženja glede slučaja županijskog pročelnika bila kontradiktorna i tražila su dodatno obrazloženje.

Pitao sam ih vrlo jasno ako je prema važećim propisima moguće (i pod kojim uvjetima) poslodavcu dokazati da sam radio na poslovima VSS-a ako sam u odgovarajućoj struci diplomirao jučer, a javljam se na natječaj za radno mjesto za koje se traži VSS moje struke i 5 godina rada na odgovarajućim poslovima. Rekao sam da imam mnogo relevantnog iskustva te da imam preporuke ljudi iz struke koji mogu potvrditi da sam radio na važnim i odgovornim poslovima. Nisu mi odgovorili. A ja sam samo htio da mi stvar bude jasna.

Još jedno pitanje za Ministarstvo uprave

Sad im ovdje postavljam isto pitanje jer sličnih slučajeva je mnogo. Ministre Kuščeviću, moja rođakinja je diplomirala prije 3 mjeseca na Akademiji likovnih umjetnosti. Predivno radi ulja na platnu, imala je desetak izložbi u renomiranim domaćim i inozemnim galerijama, sudjelovala je u organizaciji desetak radionica, znanstvenih konferencija, uglavnom za vrijeme studija. Naime, stjecajem životnih okolnosti diplomirala je u 35-oj godini. Sad je u 37 godini. Ima preporuke poznatih umjetnika i nekolicine javnih djelatnika. Javila bi se za pročelnicu za kulturu u Primorsko-goranskoj županiji čim se objavi natječaj. Ako se i dalje bude tražilo „5 godina rada na odgovarajućim poslovima“, ispunjava li formalne uvjete ako kažete da nije važno kad je diplomirala? Ili postoji još neki uvjet koji nigdje nije zapisan? Kako doći do njega? Kako da pojedinac zna ispunjava li određeni uvjet ako isti nije javno objavljen?

Drugo pitanje: što se događa ako nakon 4,5 godine sud ustanovi da je netko radio na radnom mjestu za koje nije imao uvjete, primao 4,5 godine plaću od ca. 14.000 kuna neto, stjecao radni staž s VSS-om? To sve ostaje ili se briše? Plaća ostaje ili se vraća? Staž s VSS-om ostaje ili se briše? Bilo bi korisno znati radi presedana – Hrvatska je navodno pravna država pa mora biti jednaka za sve – svi moraju biti jednaki pred zakonom.

Vrlo zapetljana priča“

Suprotno proizvoljnim i osobnim interpretacijama pojedinaca, prema zakonu je stvar jasna: za ostvarenje uvjeta „rada na odgovarajućim poslovima“ potrebno je dokazati u natječaju traženi broj godina rada koji je ostvaren na radnom mjestu za koje je bila propisana odgovarajuća sprema i struka. Znači, ako osoba nema traženi broj godina radnog staža na radnim mjestima za koje je bila propisana odgovarajuća sprema i struka, tada ona ne zadovoljava uvjete natječaja. Vrlo jednostavno.

Svatko za sebe može misliti da je radio na vrlo zahtjevnim poslovima (možda je to i istina), ali ako za ta mjesta nije bila propisana visoka stručna sprema, tada je to bilo radno mjesto za koje je dovoljna viša ili srednja stručna sprema. Znači da je te poslove mogao obavljati netko i bez VSS-a. To bi trebalo biti jasno. Jer na mjestu za koje je propisana VSS, osoba ne može legalno raditi ako nema VSS – i to bi trebalo biti jasno.

U pravnoj državi s elitama na čelu, ovakva farsa trajala bi maksimalno nekoliko mjeseci. U tom roku sporni natječaj bi se poništio, a svi koji su aktivno sudjelovali u donošenju nezakonitih odluka bili bi optuženi za kršenje zakona i Ustava RH.

U svakom slučaju, bit će zanimljivo pratiti nastavak ove „vrlo zapetljane priče“ u kojoj politički moćnici ismijavaju pravnu državu, pravdu i jednakost svih građana pred zakonom.

* Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.