Dvadeset šesti je dan od ruske invazije na Ukrajinu. Iako se na početku činilo kako će Rusija uspjeti u svom naumu, Ukrajina je doista pokazala nevjerojatan otpor.
– Ukrajinci su se uspjeli konsolidirati, srediti svoje snage i pružiti ozbiljan otpor. Rusi očito moraju mijenjati svoju taktiku i strategiju, kao i strateške ciljeve, ali daleko od toga da je priča završena. Tek će doći do nekih novih oblika borbenog djelovanja. Vidimo da se ruske snage ukopavaju oko Kijeva, i za očekivati je da će doći do vrlo žestokog bombardiranja, smatra stručnjak za sigurnosne politike dr. sc. Marinko Ogorec koji je gostovao u specijalnoj emisiji “Rat u Ukrajini” na HRT4.
> Hrvatska veleposlanica Djamić: ‘Mariupolj je sravnjen sa zemljom’
Ruska vojska pozvala je ukrajinske vojnike u Mariupolju da polože oružje, što je Kijev odbio – Mariupolj je posljedično postao grad duhova.
Kad padne Mariupolj, Rusi će ovladati Azovskim morem
– Postavlja se pitanje zbog čega tolika razina razaranja. Mariupolj je bio jedna od značajnijih ukrajinskih luka na Azovskom moru. Sada vidimo da su Rusi skoro kompletno ovladali Azovskim more, Mariupolj je još točka koja im je sporna. Kad padne Mariupolj, onda će ovladati kompletnim Azovskim morem – je li im to jedan od strateških ciljeva sada je teško procijeniti.
Ovladavanje Kijevom jedan od strateških ciljeva
Za Kijev se vodi velika borba.
– Ovladavanje Kijevom jedan je od strateških ciljeva Rusija – pada prijestolnica i glavni grad, mijenja se čelništvo Ukrajine, stavlja se neka marionetska struktura. To je jedan od modela koji bi se mogao primijeniti. Isto tako, cijeli dio oko Crnog mora isto je interesantan. Ako dođe do ovladavanja Mikolajivom, za pretpostaviti je da bi se mogla odužiti borbena djelovanja kopnenim putem na Odesu, a onda bi moglo doći do spajanja s ruskim snagama koje su sada u Prinjestrovlju – u moldavskom prostoru. To ne bi bila dobra opcija za Ukrajinu, koja bi bila kompletno odsječena od Crnog i Azovskog mora.
Činjenicu da pohod na Odesu još nije krenuo, objašnjava mogućnošću da Rusija nema dovoljno kapaciteta na raspolaganju.
– Očito im ne ide kako su zacrtali, inače bi već znali njihove prave smjerove kretanja, kaže Ogorec.
Suvremeni ratovi su skupi
Prije dva dana Rusi su priznali da su ispalili hipersonične rakete – najnoviju generaciju naoružanja. Ogorec objašnjava da je riječ o projektilima i sustavima koji se kreću šest puta brže od zvuka, te je s njima lako manevrirati i mijenjati im putanju leta.
– Radi se o sustavima za koje zasad ne postoji pandan u zapadnim zemljama. Zasad su samo Rusi ovladali takvom tehnologijom. Vjerujem da su ova gađanja koja smo vidjeli samo eksperimentalnog tipa – radi se o vrlo skupoj tehnologiji, pa si ni Rusi ne mogu dozvoliti uporabu prevelike količine tih sustava. Htjeli su vidjeti kako to funkcionira u pravoj ratnoj situaciji, ti su sustavi prije svega namijenjeni za gađanje nosača aviona – zna se čijih nosača aviona, smatra.
Dodaje kako je teško procijeniti kakvi su ruski novčani gubici svaki dan rata.
– Suvremeni ratovi su izuzetno skupi – skupa je i tehnika i tehnologija. Očito Rusi imaju dobre rezerve, ali daleko su važniji i veći gubici ljudski životi.
Šanse za treći svjetski rat male
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenskij u svom je dramatičnom intervjuu CNN-u poručio da je, propadnu li pregovori s Rusijom, moguć treći svjetski rat. Ogorec kaže kako je Zelenskij jako teatralan čovjek što je u njegovoj situaciji potrebno, ali ističe kako nije siguran da će trenutačni rat poprimiti svjetske razmjere.
– Osim ako se ne umiješa NATO, odnosno Sjedinjene Američke Države – onda bi problem bio velik. Šanse za to za sada ne vidim, ali činjenica je da su Rusi stavili nuklearno oružje u viši stupanj borbene pripravnosti. Nisam siguran da Putin blefira.
Zelenskij je izjavio kako je spreman za pregovore s Putinom, a Ogorec ističe kako je to uvijek dobar korak prema prekidu sukoba.
– Ovi pregovori se rade kako bi se stvorile određene taktičke prednosti jedne ili druge strane. Radi se o Putinu, čovjeku koji odlučuje i koji može zaustaviti kompletan mehanizam ratnog stroja koji je u pogonu. Kako, kada će i hoće li do toga doći, tek ćemo vidjeti. Kada bi Putin smatrao da je ostvario neke strateške pomake, onda bi vjerojatno ušao u taj pregovarački proces. Stanje na terenu će diktirati temu pregovora, kaže.
Šanse da se Rusija i Ukrajina nađu na sredini, objašnjava, uvelike će ovisiti koji su im ciljevi te kompromisi na koje bi pristali.
Opasnost od nuklearnog rata postoji
Opasnost od nuklearnog rata postoji, kaže Ogorec, ali dodaje kako ne misli da je to trenutačno izgledna opcija.
– Ako bi do nuklearnog rata došlo, to bi vjerojatno značilo – ako dođe do prvog udara na Rusiju, oni će ispaliti sve što imaju. Za pretpostaviti je da bi takav rat započeo aktivacijom velikih snažnih nuklearnih punjenja u stratosferi, kako bi se stvorio elektromagnetski puls koji bi izbacio iz uporabe sve električne i elektronske sustave. Drugim riječima, po pitanju elektronike i informatizacije, u nekoliko sekundi bi bili vraćeni u kameno doba. Onda bi uslijedilo sve ostalo. Nadam se da do te opcije neće doći, napominje.
Što se tiče Bjelorusije, 11 zaposlenika njihove ambasade je otišlo iz Ukrajine. Ogorec kaže kako se Bjelorusija nalazi u nezgodnoj poziciji, jer su marioneta Rusiji.
– Bjelorusija pokušava parirati sa savezništvom s Rusijom, a s druge strane pokušava što manje biti involvirana u ove sukobe, iako je činjenica da je već involvirana. Pokušava izbjeći opciju da se i bjeloruske snage uključe u sukob. Koliko će to uspjeti, tek ćemo vidjeti.
Kina u ulozi promatrača
Kina je pak, kaže, u ulozi promatrača i sve se više suprotstavlja ovakvom obliku agresije.
– Sad se polako svrstava protiv intervencije, ali još je daleko od toga da bi u potpunosti osudila tu intervenciju. Vjerujem da ćemo i to imati prilike vidjeti, kaže Ogorec.
Shodno ratnoj situaciji, već je započela velika izbjeglička kriza. Hrvatske se, uz ostale zemlje, uključila rješavanju ovog problema.
– Tim ljudima apsolutno treba pružiti pomoć. Treba ih smjestiti, zbrinuti i omogućiti koliko toliko prihvatljiv život i uvjete smještaja. Mislim da Hrvatska tu ima jako dobar pristup. Moramo znati da se veliki dio tih ljudi više nema gdje vratiti, niti će se vratiti. Trebam razmišljati o tome da te ljude integriramo u društvo i hrvatsku zajednicu, što u ovom slučaju neće biti problematično – radi se o ljudima koji su nam po tradiciji, mentalitetu i društvenim vrijednostima vrlo bliski. Jezična barijera nije izražena, ljudi su vrijedni i marljivi, i mogu se bez problema integrirati u hrvatsko društvo, zaključuje Ogorec.
Tekst se nastavlja ispod oglasa